Stipe Zrilić, župan Zadarske županije govori o stanju gospodarstva zadarske regije, doprinosu zračne luke razvoju turizma, planovima za ruralni razvoj te komentira zastoj u realizaciji projekta Luke Gaženica i odnos centralne vlasti prema regionalnim projektima.

Prema posljednjim podacima stanje u gospodarstvu Zadarske županije se normalizira, a broj zaposlenih raste. Možemo kazati da  Zadarska županija ide ka izlasku iz gospodarske krize?
Svakako imamo izuzetno dobre pokazatelje koji ohrabruju. Prije svega ohrabruje nas činjenica o određenim pokazateljima koje je prezentirala naša Gospodarska komora, a iz kojih se vidi kako se gospodarstvo Zadarske županije stabilizira. Rastao je ukupni prihod trgovačkih društava, ujedno se povećao broj zaposlenih i smanjio broj nezaposlenih. Na kraju prošle godine u našoj županiji bilo je 46.364 zaposlena što je za 245 više nego na kraju 2013. godine. No, stanje ne treba idealizirati niti se zadovoljiti sadašnjim, ali postoje činjenice koje nam daju optimizam i taj optimizam moramo zadržati kako bi definitivno došli u stabilno i dobro stanje društva. Treba odati priznanje svima koji se bave poduzetništvom i uspijevaju u ovim vremenima na globalnim tržištima, gdje postoji jaka konkurencija i jaki "protivnici". Ušli smo u EU a to je prilika, ali i izazov s kojim se moramo suočiti. Stoga smo usmjereni na pripremu planova i strategija te pojedinačnih projekata koji bi se financirali iz Europskih fondova. Također, kroz razne programe poticanja poduzetništva, primjerice subvencioniranje kamatne stope, pomažemo u održavanju malog poduzetništva, a time i očuvanju i otvaranju radnih mjesta. Nedavno smo tako prihvatili kreditni program "Kreditom do uspjeha 2014." kojim ćemo subvencionirati kamatu od dva postotna poena za kredite vezane za proizvodnu djelatnost te jedan postotni poen za kredite poduzetnicima uslužnih djelatnosti.

Kada govorimo o gospodarstvu svakako treba istaknuti turizam kao najvažniju gospodarsku granu.
S ponosom možemo kazati da je Zadarska županija prvi put u povijesti svog turizma premašila 10 milijuna noćenja, i to u prvih deset mjeseci 2014. godine. Na kraju 2014. godine imali smo više od 1.460.000,00 dolazaka turista koji su ostvarili 10.082.650,00 noćenja. Prepoznatljivost Zadarske regije možemo tumačiti i činjenicom da osim što nudi više oblika selektivnog turizma, regija nudi i niz prepoznatljivih manifestacija po kojima veliki dio turista planira svoj godišnji odmor i to već u predsezoni. Spomenut ću Sajam cvijeća u Svetom Filipu i Jakovu, Rafting na Zrmanji, Big wall speed climbing, Festival čipke u Pagu, a onda u sezoni Ninsku šokolijadu, Noć punog miseca, Županijsku smotru folklora i slično. Veliki doprinos u ostvarenju ovih rezultata dala je naša Zračna luka koja je prošle godine ostvarila promet od blizu pola milijuna putnika. Usporedimo li ove podatke s podacima od prije petnaestak godina kada je Zračna luka skoro zatvorena s manje od 30.000 putnika, vidljivo je koliki je doprinos ove zračne luke u ukupnom turizmu. Treba istaknuti projekt udruženog oglašavanja u promidžbenim kampanjama niskotarifne kompanije Ryanair koja je zadarsku regiju učinila dostupnom i udaljenijim tržištima poput Skandinavije i Velike Britanije. No, za još bolji razvoj potrebna su dodatna ulaganja, produženje i uređenje uzletno sletne staze, a sadašnje stanje i situacija koja je usporila realizaciju to onemogućava.

Zadarska županija ima veliki potencijal i u razvoju ruralnog turizma koji je uklopljen u "Program ruralnog razvoja Zadarske županije"?
Odavno smo prepoznali potencijal svog ruralnog prostora pa smo između ostaloga izradili strateški  dokument "Program ruralnog razvoja Zadarske županije 2012.-2015.", gdje smo odredili ciljeve, prioritete te mjere za postizanje vizije koja glasi " Ruralni prostor Zadarske županije je poželjno mjesto za život, rad i odmor". Jedan od ciljeva ovog strateškog dokumenta je diverzifikacija gospodarskih djelatnosti u ruralnom prostoru županije pri čemu je razvoj ruralnog turizma jedan od prioriteta. U proteklih par godina kroz potpore za ruralni razvoj županija je uložila značajna sredstva u povećanje broja i kvalitete agroturističkih objekata te su pomaci vidljivi. Prošle godine smo započeli sa sustavnim obilježavanje tematskih putova što planiramo završiti do početka ove turističke sezone. Aktivnosti su nam također usmjerene prema informiranju i tehničkoj podršci potencijalnim korisnicima Programa ruralnog razvoja RU 2014.2020., za kojeg konačno očekujemo da se prihvati od strane EU, koji svoje planirane aktivnosti vezuju uz ulaganje u ruralni turizam. Razvojem ruralnog turizma lokalnom stanovništvu i poduzetništvu će se osigurati preduvjeti za gospodarski rast i unapređenje života, a ujedno će se osigurati i uvjeti za produženje turističke sezone.

Činjenica je da je  Zadarska županija među vodećima u Hrvatskoj po broju izdanih koncesija na pomorskom dobru. Koliko se ostvari prihoda od koncesija i za koju namjenu se koriste?
Prihodi od koncesija i naknada za korištenje pomorskog dobra jesu značajni, ali nisu najveći s aspekta proračunskih stavki. Najveći prihod u proračunu je porez na dohodak, odnosno porez koji se obračunava i plaća pri isplati plaća. No ono što je bitno kod koncesija je da je to sektor koji se razvija i zapošljava, a time stvara značajan prihod i dobit poduzetnicima, daje plaće zaposlenicima, a ujedno uplaćuje u državni i lokalni proračun. Prihodi koje Zadarska županija ostvaruje od pomorskog dobra ostvareni su u prethodnoj godini iznose od oko 6 milijuna kuna. Budući da se radi o namjenskim prihodima isti se koriste za upravljanje pomorskim dobrom, odnosno troše  se namjenski za unapređenje  i zaštitu pomorskog dobra  na prostoru županije, kroz  aktivnosti koje se odnose na  sanacije pomorskog dobra  uslijed izvanrednih događaja, a na temelju prioriteta gradova i općina, sufinanciranje projekata izgradnje i  održavanja lučke infrastrukture, utvrđivanje granica pomorskog dobra, provođenje  postupaka davanja koncesija. Najveći dio sredstava odnosi se na sufinanciranje izgradnje i održavanja objekata pomorske infrastrukture,  kroz projekte Županijske  lučke uprave Zadar te kroz  projekte gradova i općina.

Djelatnost marikulture  predstavlja značajan segment u strateškom razvoju Zadarske županije.
Uzgoj ribe u Zadarskoj županiji u odnosu na ostale županije zauzima vodeće mjesto s preko 70 posto ukupne proizvodnje tuna i preko 80 posto ukupne proizvodnje bijele ribe. Trend rasta u marikulturi se i dalje nastavlja, i kroz nove investicije i kroz povećanje i unaprjeđenje postojećih kapaciteta. Kao jedan  od primjera koji idu u prilog ovoj tvrdnji, može se istaknuti tvrtka Cromaris koja trenutno ulaže u gradnju  mrjestilišta u Ninu, što će taj pogon svrstati u jedno od najmodernijih mrjestilišta u Europi, te pogona za predrast u Lamjani. Riječ je o investiciji vrijednoj više od 100 milijuna kuna, što je  trenutačno najveća investicija u hrvatskom ribarstvu. Cromaris je predvodnik sektora marikulture u županiji, a i u Hrvatskoj, s proizvodnjom i prodajom većom od 5.600 tona bijele ribe u 2014.  godini. Tvrtka je iskazala interes za povećanjem uzgojnih kapaciteta, te su u tijeku  analize potencijalnih lokacija za nova koncesijska polja,  a koje su Prostornim planom  uređenja Zadarske županije i  Studijom korištenja i zaštite  mora i podmorja na području Zadarske županije,  određene kao pogodne za  razvoj marikulture. Prvi smo išli u to još davnih godina, a ta tradicija se održala i razvila sada na modernim temeljima vodeći računa o održivom razvoju odnosno zaštiti okoliša. More je veliki potencijal i trebamo ga pametno koristiti i dobro čuvati. Također nastojimo održavati uređenim sustav sidrišta i time jačati turističke nautičke potencijale naše županije".

Županijski proračun je stabilan, posljednjim rebalansom čak je i povećan za 3,2 milijuna kuna. Kako to objašnjavate, obzirom na nestabilno gospodarsko okruženje?
Već sam spomenuo glavne pokazatelje kretanja u  gospodarstvu koje je prezentirala naša Gospodarska komora početkom ljeta a koji se odnose na prošlu godinu. Iz njih je vidljivo da se stanje gospodarstva stabilizira a nadamo se da je takav trend i u 2014. godini jer upravo podaci o broju zaposlenih tako govore. Veći broj zaposlenih znači i veće uplate poreza na dohodak. Nama je to glavni izvor financiranja pa tako imamo realnu činjenicu da su se prihodi od poreza tijekom 2014. povećali a to znači i povećanje ukupnih  prihoda u proračunu županije. Povećali su se prihodi od pomorskog dobra kao i prihodi za financiranje razvojnih projekata. Stoga smo predložili izmjene proračuna kako bi ga uskladili s realnim stanjem i uspješno izvršili do kraja godine. Prošle godine došlo je do promjene poreznih stopa na dohodak pa očekujemo manje prihode u proračunu u 2015. godini. Ponavljam, nadam se da su ovo trajni pokazatelji stabiliziranja gospodarstva Zadarske županije. Također treba spomenuti da u našoj županiji postoji nekoliko poduzeća koja bi pametnim odnosom centralne vlasti mogla uspješno poslovati, razvijati se i zapošljavati ljude. Spomenimo brodogradilište Nauta-Lamjana, Tankerkomerc, Adriju, Regionalnu veletržnicu Benkovac… Potrebno je malo dobre volje i ponešto znanja i to se može riješiti na opću korist, stabiliziranje firmi i radnih mjesta te otvaranje novih.

U kontekstu razvoja, dobar prometni položaj Zadarske županije daje veliku prednost vašoj regiji. Koliko  zastoj u realizaciji Luke Gaženica može utjecati na taj daljnji uspjeh vašega područja?
Gaženica je primjer kako se dobar projekt pretvori u loš. U ovom slučaju je to zbog odnosa centralnih vlasti koje prigovaraju projektu, a ne znaju što tu nije dobro. Radi se o velikom razvojnom projektu koji je sadašnji ministar zaustavio. Nadamo se da će tu biti više razuma, a manje politikantstva i da će projekt zaživjeti kako je to predviđeno. Nažalost, ovo nije jedini primjer kada ministarstva koče naš razvoj, umjesto da nam pomognu oni traže načina kako našoj regiji odmoći. To su značajne političke zlouporabe i devijacije sustava.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Iseljavanje mladih

Zadarska županija, kao i čitava Hrvatska, sve je više suočena s iseljavanjem mladih ljudi. Imate li plan kako to ublažiti?

Prije svega ti podaci su u nekim medijima krivo interpretirani. Iz tehničkih razloga po zakonu o prebivalištu potrebno je odjaviti prebivalište ako ste negdje duže vrijeme. Takvih situacija u našoj županiji je uvijek bilo a sada se samo evidentiralo. Znači nisu točni podaci da se iz naše  županije značajno seli. Bez obzira na sve želimo  naše aktivnosti, naše razvojne projekte namijeniti našem gospodarstvu, našim stanovnicima, naročito mladim ljudima kako bi isti ostajali ovdje a ne odlazili vani. Zato posebno pazimo na školski sustav koji treba školovati mlade ljude za zanimanja koja će im donijeti posao ili ih osposobiti za samostalne poslove. Imamo veliki prirodni potencijal i bogatstva, određenu razinu gospodarske razvijenosti. Treba nam bolja organiziranost i jača suradnja. Siguran sam da svi zajedno možemo puno bolje i puno više.