Za Hrvatsku u 2019. očekujem nastavak pozitivnih trendova, s gospodarskim rastom između 2 i 3%. Međutim, sam nastavak nije dovoljan. Svaki gospodarstvenik zna da rast sam po sebi nije pokazatelj uspjeha, nego ga treba promatrati u odnosu na konkurente. A tu Hrvatska nažalost ne napreduje. Pravi i relevantni konkurenti Hrvatske su nove članice EU – zemlje istočne Europe koje znatno brže rastu i sve nam više odmiču.  Digitalna ekonomija i digitalizacija, općenito, linearan rast dokazano pretvaraju u eksponencijalan.

Društva, države i kompanije koje proaktivno pristupaju uvođenju digitalnih alata i procesa mogu s pravom računati na brži i veći rast.  Zauzvrat, veći potencijal rasta privlači nove investitore, nudi bolju perspektivu, potiče viši životni standard te državu, čini privlačnom. A oni koji ne idu u korak s novim tehnologijama, sve će više zaostajati. Na društvu je da odredi u kojem od ta dva vlaka će se smjestiti. To se odnosi i na  Hrvatsku koja mora odlučiti hoće li biti digitalno pasivna ili proaktivnija od konkurenata.

To je ključna odluka o kojoj će uvelike ovisiti budućnost našeg društva. Razina ambicije u području digitalizacije ima direktnu vezu s budućom demografskom slikom RH. Telekomunikacijska industrija ne znači digitalizacija, ali su telekomunikacije preduvjet za promišljanje o digitalizaciji procesa i poslovanja gospodarstva. Razvoj novih tehnologija i implementacija napredne telekomunikacijske infrastrukture je početak, a u suštini, sve se svodi na razvoj mreža širokopojasnog pristupa velikih brzina.

Nije tajna da Hrvatska prema većini pokazatelja zaostaje na tom polju, prije svega u razvoju optičke infrastrukture.  Dobro je da nove tehnologije bežičnog pristupa mogu značajno ubrzati implementaciju infrastrukture. Stoga je 5G tehnologija zlatna prilika koju Hrvatska nikako ne smije propustiti. Napredna 5G infrastruktura omogućava konkurentsku prednost, brži rast, viši standard i bolju perspektivu za budućnost.  U prošlosti su telekomunikacije u Hrvatskoj prečesto gledane prvenstveno kroz naočale dobrog i izdašnog izvora prihoda za državni proračun.

Situacija se, srećom, mijenja, a ova Vlada je čak poništila neke od odluka koje su ograničavale investicijski potencijal. To smatram dobrim potezom te preduvjetom za daljnji napredak. Međutim, to nije dovoljno. Za značajan iskorak moramo biti još hrabriji. Nije dovoljno stvoriti samo uvjete koji nisu najgori, nego  je nužno stvoriti najbolje uvjete za investiranje. Jedino tako ćemo privući kapital i investicije koje će ubrzati razvoj. Volio bih da 2019. bude godina zaokreta i šireg konsenzusa koji će rezultirati hrabrim odlukama, koje će odrediti jasan smjer te tako staviti Hrvatsku u prvi razred vlaka digitalno proaktivnih društava.