Premda se zahvaljujući svojoj veličini lakše probijaju na strana tržišta, i velikim tvrtkama Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) nezaobilazna je adresa pri izvoznim poslovima. Među njima je i Ericsson Nikola Tesla, kompanija koja zapošljava oko 3100 djelatnika, a izvozni poslovi donesu joj oko 80 posto ukupnih prihoda, odnosno više od milijardu kuna. 

Kormilo financija u Ericssonu NT drži Luciano Barreto Ferreira, Brazilac koji je međunarodno iskustvo tesao od Australije, preko Ujedinjenih Arapskih Emirata, Španjolske, Južnoafričke Republike do Hrvatske, gdje je stigao prošle godine. Za poduzetnike, kaže, podrška banke vidljiva je kroz dvije strateške dimenzije: kao kreditne agencije i komercijalne banke. "HBOR je naš strateški partner već više godina tijekom kojih kvalitetno podržava naše izvozne aktivnosti. Tijekom vremena naši su se odnosi razvijali pa danas mogu reći da je HBOR važan čimbenik u provedbi strategije širenja našeg poslovanja na međunarodna tržišta, uz istodobno upravljanje rizicima na prihvatljivim razinama. Naše snažno i čvrsto partnerstvo omogućilo je mnoge ključne strateške projekte u nekoliko zemalja u razvoju i na brzorastućim tržištima", kaže Ferreira.

Objašnjava da razvojna banka nudi prilagođena rješenja kod financiranja i osiguranja za većinu projekata, neovisno o njihovoj veličini, zemlji i profilu kupca. "To je u praksi omogućilo Ericssonu Nikoli Tesli da se natječe na širem planu kao ključni ICT akter na vrlo konkurentnim tržištima".

Budući da se izvoznici bore na globalnom tržištu, konkurencija im nisu samo druge tvrtke, već i lepeze proizvoda njihovih izvoznih banaka i agencija. Uz to, brojne svjetske kompanije imaju vlastite programe izvoznih kredita, kao i financijske institucije za potporu. U takvim okolnostima i HBOR mora konkurirati svojom paletom instrumenata. "Temeljem vlastita globalnog iskustva mogu naglasiti da je ključna prednost HBOR-a u brzini i fleksibilnosti u pružanju podrške projektima. Zato i Ericsson NT nastavlja provoditi svoju strategiju prema profitabilnom rastu u međunarodnom poslovanju te računamo na partnerstvo s HBOR-om kako bismo svojim kupcima nudili atraktivna financijska rješenja", kaže Ferreira.

 "Važno je naglasiti da su HBOR-ov portfelj i rješenja usporedivi s drugim programima izvoznih kredita  koje Ericsson koristi na drugim tržištima. Iz svega ovoga sumiram da je naše iskustvo iznimno afirmativno, postoji visok stupanj odgovornosti i uključenosti u području ICT-a, gdje mi djelujemo. Međutim, uvijek trebamo biti još bolji ako želimo nastaviti s istim tendom. Od HBOR-a očekujemo i dalje da nas prati i podržava te da zajedno smišljamo nove modele kako bismo mogli odgovoriti na nove zahtjeve tržišta", zaključuje.

Krediti inozemnom kupcu, osiguranje naplate i garancije – podrška izvozu

Jedan od važnijih HBOR-ovih instrumenata podrške izvoznicima su krediti inozemnom kupcu. Njima se kreditira strani kupac u inozemstvu s kojim je izvoznik zaključio izvozni ugovor, ili kupčeva poslovna banka. Na taj je način izvoznik konkurentniji jer je u mogućnosti, uz komercijalnu ponudu, ponuditi i financiranje kupca. Namijenjen je za kreditiranje izvoza roba i usluga, osim potrošnih dobara, sukladno pravilima OECD-a. Za izvoznike, nekoliko je ključnih prednosti; prije svega činjenica da kredit otplaćuje banka, odnosno njegov kupac u inozemstvu te da se naplaćuje odmah po isporuci roba i usluga, u valuti izvoznog ugovora. Tako izvoznik nema rizik naplate od kupca te  posljedično povećava svoju likvidnost. 
HBOR izvoznicima nudi proizvode kojima se mogu zaštititi od rizika neplaćanja svojih inozemnih kupaca, dok bankama koje financijski prate izvoznike, police osiguranja služe kao kolateral za plasmane neposredno vezane uz izvoz.
Kroz program osiguranja kredita kupcu, zbog često duge ročnosti kao i velikih iznosa kredita kojima se financiraju kupci te nerijetko visokorizičnih zemalja iz kojih kupci dolaze, HBOR može izdavanjem polica osiguranja preuzeti rizik povrata takvih kredita. Tako je inozemnog kupca moguće financirati na duži rok, a bankama je osiguran povrat kredita od komercijalnih i političkih rizika. Banka zaključuje ugovor o osiguranju s HBOR-om, plaća premiju osiguranja, izvoznik s inozemnim kupcem zaključuje izvozni ugovor, isporučuje robu ili uslugu, a banka isplaćuje sredstva iz kredita na račun izvoznika. Inozemni kupac otplaćuje kredit, a u slučaju da inozemni kupac ne vrati kredit, HBOR banci isplaćuje odštetu.
Ako je tvrtka izvoznik koja za zaključenje posla u korist inozemnog kupca mora dati garanciju kao uvjet za zaključenje (ili dobro izvršenje ugovora), a svojoj banci ne može ponuditi uobičajene instrumente osiguranja, kod HBOR-a može ugovoriti policu osiguranja garancija. Polica osiguranja jamči naknadu štete u kratkom roku, a banci pokriva rizik plaćanja po garanciji u slučaju osnovanog (kada izvoznik nije izvršio obveze iz izvoznog ugovora) i neosnovanog (zloupotreba garancije od strane korisnika garancije, kao i naplata uslijed nastupa političkog rizika koji je spriječio izvoznika u urednom izvršenju obveza) poziva na plaćanje. Osiguranjem se može pokriti do 80 % plaćenog iznosa garancije.