Prema posljednjim podacima za 17 mjeseci, odnosno od početka 2017. do kraja svibnja 2018. sustav ovrhe na novčanim sredstvima zaprimio je oko 7500 osnova za plaćanje koje se tiču obračuna plaće koju poslodavci nisu isplatili, i to za gotovo 60 milijuna kuna duga prema radnicima. Podaci su to Financijske agencije koja je na naš upit o novijim kretanjima na tom planu iznijela da je npr. u 2017. zaprimila 6391 takvu osnovu za plaćanje.

Dug prema radnicima po ovim osnovama iznosio je oko 49,8 milijuna kuna, a temeljem prisilne naplate dospjele, a neisplaćene plaće lani su isplaćene za ukupno 2558 radnika. To znači za njih 40-ak posto.

Savjetnik za radnu politiku i zapošljavanje predsjednika HGK Davorko Vidović – bivši ministar rada u čijem mandatu je obračun plaće postao ovršna isprava (preskače se sud), komentirao je za Poslovni dnevnik kako i kretanja iz 2017. potvrđuju važnost navedenog rješenja.

Petar Lovrić, bivši predsjednik HUP-ove Udruge malih i srednjih poduzetnika, koji okuplja male poduzetnike u novo udruženje, pozdravlja sve što rješava odnose između radnika i poslodavaca. I dok ističe da je postignut napredak, posebice jer je uglavnom otklonjen uzrok u vidu nelikvidnosti koju je generirala država, kaže da se zauzima za analitičko praćenje novih kretanja.

Prema Lovriću, to je potrebno jer, kaže, nije jasno jesu li prijave Fini po prijedlogu državnog Inspektorata rada ili na osobni zahtjev radnika, kao i zbog zone bliskog stečaja. Problematika iste naravi, premda u konstantnom opadanju, i u ovoj godini tangira dio radnika. O tome govore Finini podaci od siječnja do svibnja, kada je zaprimljeno 1113 osnova za plaćanje vezanih za obračune poslodavca o neisplaćenoj plaći, dug poslodavaca iznosio je 9,6 milijuna kuna, a putem prisilne naplate tražbine po istoj osnovi isplaćene su za 472 radnika. Tijekom prošle godine radnici su, kao specifični vjerovnici, ovršili račune 314 poslodavaca, a u prvih pet mjeseci 2018. njih 100.

Nagađa se i da su najviše pogođeni radnici malih poslodavaca kojima, primjerice, zbog upadanja u poslovne poteškoće tvrtke nisu mogle isplatiti plaće, ali je očito i da su računi poslodavca ipak imali priljeve iz kojih se dio radničkih tražbina namirio.

Na listi neisplatitelja plaća internetske stranice Ministarstva financija, na dan 25. svinja, podsjetimo, bilo je 1167 poslodavaca kod kojih radi 2483 radnika, a prvi takav popis objavljen je 2014. godine i na njemu je tada bilo oko sedam tisuća poslodavaca.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost