Da je problematika neplaćanja koban začarani krug koji usporava poslovne procese pa tako i gospodarstvo, pokazalo je i novo istraživanje o navikama plaćanja.

Provela ga je tvrtka EOS na razini Europske unije i Hrvatske, a rezultate su jučer u sklopu Liderova okruglog stola "Upravljanje potraživanjima" predstavili iz EOS Matrixa.  "Gotovo trećina domaćih tvrtki odlučuje povisiti svoje cijene jer ne uspijeva naplatiti svoja potraživanja pa se tako problem prelijeva na sustav", pojasnila je Cvirin rezultate analize u kojoj je šesti put sudjelovalo dvjestotinjak tvrtki koje posluju na hrvatskom tržištu. Da stvar bude gora, problemi s naplatom potraživanja brojnim poduzetnicima koče i planirane investicije.

Uteg i za zapošljavanje
"Čak 25% hrvatskih kompanija zbog nemogućnosti naplate na neko vrijeme zaustaviti procese ulaganja, a što će opet za posljedicu imati smanjenje broja radnih mjesta, odnosno zaustavljanje trendova zapošljavanja", rekla je direktorica EOS Matrixa Barbara Cerinski. Istraživanje je pokazalo i da u Hrvatskoj lani ipak pao broj kasnonaplativih i nenaplativih potraživanja na 25 posto. međutim, još smo, kažu u  EOS Matrixu,  tri postotna boda lošiji od prosjeka EU. 

"Na razini Unije, tri posto računa se ne uopće plati uopće, a građani obveze ipak podmiruju brže no što to čine poslovni korisnici. U Hrvatskoj uz odobrenih 38 dana za plaćanje B2B kupaca, oni koriste još 22 dana za podmirivanje obaveza pa na kraju ukupno plaćaju 60 dana iza izdavanja računa", rečeno je na okruglom stolu.  I dok je u EU tvrtkama glavni razlog kašnjenja plaćanje kašnjenje plaćanja njihovih klijenata, u Hrvatskoj poduzetnici kao razlog broj jedan navode upotrebu kredita dobavljača, potom insolventnost i tek onda neplaćanje klijenta.

Gost okruglog stola bio je i čelni čovjek Hrvatske udruge banaka Zdenko Adrović koji se, između ostaloga, kritički osvrnuo na to kako se vlast nosi s problemom dugovanja kroz primjer nedavnog otpisa duga blokiranima. O tome je predsjednik HUB-a rekao:

Problem mega dužnika
"Vlada nije riješila problem dugova, oni su samo nestali iz statistike. Prilikom primjene linearnih mjera događaju se gluposti pa je, recimo, nekome tko je imao dug od pola milijuna eura za vilu na obali, oprošteno 150.000 eura. Općenito se ne rješava problem mega dužnika čiji dugovi čine čak 60 posto obaveza blokiranih".  Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković potvrdio je jučer da je izrađena radna verzija ovršnog zakona koja će u javnu raspravu.