Croatia Waste Expo 2018., šesta po redu stručno – poslovna konferencija posvećena cirkularnoj ekonomiji i temi gospodarenja otpadom, u organizaciji Poslovnog dnevnika i Večernjeg lista održana je u srijedu u zagrebačkoj koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog. Ovogodišnje izdanje Croatia Waste Expoa poklapa se s trenutkom kada lokalne zajednice dovršavaju vlastite planove gospodarenja otpadom, dok je Poslovni dnevnik tu manifestaciju pokrenuo prije pet godina kako bi ukazao na važnost teme. „U međuvremenu smo napravili koliko smo mogli u zadanim okvirima, ali će se gospodarstvenici sigurno složiti da postoji dodatni potencijal. Govoreći o sirovinama, danas s ovog mjesta želimo poslati poruku da iz ponovnog korištenja otpada možemo prosperirati. Imamo znanje i tehnologiju, na nama je da se organiziramo“, u pozdravnom je govoru istaknuo glavni urednik Poslovnog dnevnika Vladmir Nišević.

Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić je podsjetio na obaveze koje je Hrvatska preuzela ulaskom u Europsku uniju, između ostalog i da do 2020. godine trebamo dostići razinu od 50 posto odvojenog prikupljanja. „Treba poduzeti još niz koraka jer smo 2016. godinu zaključili s oko 27 posto odvojenog prikupljanja. S naše strane, tu su natječaji za izgradnju reciklažnog dvorišta te natječaji za nabavu spremnika kojima svim jedinicama lokalne samouprave omogućavamo ovaj ključni segment infrastrukture. U svibnju ove godine krenut će natječaji za nabavku vozila i za izgradnju sortirnica. K tome, dva su centra za gospodarenje otpadom izgrađena, a pripremili smo i sredstva za četiri nova. Stoga, 2018. je godina izgradnje infrastrukture za učinkovito gospodarenje otpadom u Hrvatskoj“, poručio je ministar Ćorić u Lisinskom.

U realizaciji visoko postavljenih ciljeva uspostavljanja cirkularne ekonomije ključno je partnerstvo građana i lokalnih samouprava, potvrdio je Ronny Arnberg sa Švedskog Instituta za istraživanje i zaštitu okoliša. Dolazi iz institucije osnovane u javno privatnom partnerstvu države i gospodarstvenika koja diljem svijeta stvara snažne veze s akademskom i znanstvenom zajednicom i iz zemlje s jednim od najnaprednijih sustav recikliranja u svijetu. U pozadini te činjenice stav je da je upravljanje otpadom javni interes u kojem mora postojati konkretna podjela uloga i odgovornosti, poručio je Arnberg, dok na umu valja imati i da je otpad vrijedan energetski resurs. „Nacionalni ciljevi zaštite okoliša podrazumijevaju smjernice i propise te ekonomične upravljačke instrumente.

Kućanstva su odgovorna za odvajanje i odlaganje otpada na različitim dostupnim točkama prikupljanja, tvrtke imaju odgovornost da proizvedeni otpad obrade i recikliraju na slobodnom tržištu. Zapravo je tek 0,5 posto komunalnog otpada zaista opasno, a organiziranim prikupljanjem može se i do 90 posto smanjiti negativan utjecaj na okoliš. Jedna od najvažnijih stvari je pronalazak kvalitetnog sustava zbrinjavanja i time je već riješen dobar dio problema“, dodao je. Općine su, nastavio je, odgovorne za komunalni otpad i informiranje stanovnika o načinima njegova optimalnog zbrinjavanja i mogućnostima njegove oporabe, proizvođači su odgovorni za uspostavljanje operativnog sustava za upravljanje otpadom za čiji su nastanak oni zaslužni. Postoji i zakonski utemeljena odgovornost proizvođača oko zbrinjavanja elektroničkog otpada, ambalaže, papira i kartona, baterija, lijekova, radioaktivnih tvari i automobilskog otpada,dok je vlada odgovorna za uspostavljanje i provođenje nacionalnih ciljeva zaštite okoliša. „Ništa nismo postigli preko noći. Danas 630 naših centara za reciklažu diljem zemlje bilježi oko 25 milijuna pojedinačnih posjeta godišnje i na ovaj se način prikuplja trećina ukupno proizvedenog kućnog otpada“, istaknuo je Arnberg.