Iako je jedno od istarskih središta, Labin je poznatiji po svojoj industrijskoj i rudarskoj tradicije nego po turizmu. Toga su dobro svijesni i u gradskoj upravi gdje ističu da su ponosni na turizam u Istri, ali ga ne vide kao temeljnu gospodarsku djelatnost jer turizam karakterizira i visoka ranjivost.

 "Za razliku od ostatka županije, Labin se ne oslanja samo na turizam već je fokus stavljen na privlačenje investitora, jačanje industrije i kreiranje kvalitetne radne snage", kaže Tulio Demetlika, gradonačelnik Labina. Jasna Jaklin Majetić, predsjednica Hrvatske gospodarske komore – Županijske komore Pula, ističe da Istra ima dugu industrijsku tradiciju pa su im poduzetničke vještine zapravo dio nasljeđa. "Iako je brodogradnja razvijena diljem Jadrana, naš Uljanik jedna je od kompanija koja se i u najtežim vremenima nametnula kao rasadnik novih kadrova i među prvima formirala pojam intelektualnog kapitala", pojašnjava. No, Labinjani planiraju ipak iskoristiti svoju slavnu rudarsku prošlost za ekskluzivnu turističku ponudu s projektom Podzemni grad. 

Fascinantan 'Podzemni grad'
Zahtjevnim projektom bivši labinski rudnik postao bi podzemnim gradom, jedinstven u domaćoj, ali i u inozemnoj turističkoj ponudi. Projek je započet 2013. godine, a procjenjuje se da će u konačnici stajati 165 milijuna kuna. Najznačajniji podzemni i nadzemni dijelovi bivšeg rudnika protežu se na području Labinštine, najviše gradova Labina i Raše, a rudarski se tuneli račvaju i prema Rapcu, Plominu, Vinežu s najstarijim kopom Franz. Osobita je zanimljivost što podzemni tunel prema Rapcu izlazi na plažu Maslinica, s koje je planirana žičara prema starome gradu Labinu, kao što je u prošlosti išla žičara iz Rapca kojom se prevozio boksit. Prilikom razrade projekta bila su osobito vrijedna poljska iskustva, posjet njihovu preuređenom rudniku Guido u gradu Zabrze i rudniku soli Wieliczka. Kao i u većini manjih gradova, i u Labinu je glavni razvojni motor tamošnjeg gospodarstva poduzetnička zona, u konkretnom slučaju Poduzetnička zona Vinež. 

Poduzetnička zona
Jedna od značajnijih investicija u njoj je bila i ona talijanske MCZ grupe iz Pordenonea koja je krajem prošle godine u Vinežu otvorila svoju Tvornicu peći i kotlova na pelete MCZ. Radi se o investiciji od 4,5 milijuna eura, a tamo je posao našlo 60-ak ljudi ovog kraja. Zanimljivo je da je to prva investicija MCZ-a izvan Italije, a ta metalurška grupacija ukupno zapošljava 400 ljudi.  U Labinštini puno polažu i na ruralni razvoj koji bi trebao povezati poljoprivrednu proizvodnju i turističku ponudu. Zbog toga je osnovana Lokalna akcijska grupa (LAG) "Istočna Istra" koja predstavlja ruralno područje Labinštine, odnosno područje grada Labina te općine Kršan, Pićan, Raša i Sv. Nedelja.

Kako pojašnjavaju u samom Labinu, cilj osnivanja LAG-a je promicanje održivog razvoja, priprema LAG područja za korištenje strukturnih fondova Europske unije, razvijanje strategije i umrežavanje između subjekata kojima je u interesu doprinijeti razvoju ruralnog područja, izgradnja identiteta LAG područja povezivanjem tradicijske i kulturno-povijesne baštine. LAG će također pružiti informacije o natječajima za dodjelu financijskih sredstava EU-a, savjetovati o kandidiranju projekta, odabrati projekte koji će dobiti pismo preporuke, odnosno one koje su u skladu s lokalnom razvojnom strategijom.

Prema podacima konzultantske kuće Bisnode u Labinu trenutno posluje 1167 poduzeća i obrta. Tijekom 2015. godine bilo ih je osnovano 60, dok je istovremeno bilo ugašeno 57 subjekata. Kako pojašnjava Branimir Kovačić, viši financijski analitičar Bisnodea, ukupno je 57 poslovnih subjekata bilo u blokadi u posljednjih godinu dana. Također, tijekom 2015. sedam subjekata ušlo je u fazu stečaja. U fazu predstečaja u istom razdoblju je završilo 28 subjekata. Među poreznim dužnicima nalaze se tri subjekta, a pet tvrtki se nalaze na listi neisplatitelja plaća. Među svim poslovnim subjektima u ovom gradu, ukupno ih je 409 ili 35 posto predalo godišnje financijsko izvješće u javni registar za 2015. 

Rastu izvoz i investicije 
Oni su lani kumulativno ostvarili 906 milijuna kuna prihoda, a kumulativna neto dobit iznosila je 16,7 milijuna kuna. Ta poduzeća ukupno su u 2015. godini zapošljavala 2272 osoba, što predstavlja prosjek od 5,6 zaposlenika po poduzeću. Izvoz je iznosio 222,8 milijuna kuna, dok su analizirana poduzeća investirala ukupno 52,9 milijuna kuna tijekom 2015. godine.U usporedbi sa ukupnim rezultatima Istarske županije, Labin je imao 4,3% udjela među poduzećima koja su predala godišnje financijsko izvješće. U ostvarenim prihodima na razini cijele županije, poduzeća iz ovog grada sudjelovala su sa 2,9 posto udjela.

Analizirana poduzeća imala su udio od 2,6% u ukupnom županijskom izvozu, dok su njihove investicije činile 2,1% svih investicija na županijskoj razini. Ukupno 4,9% svih zaposlenih u županijskom realnom sektoru odnosilo se na zaposlenike iz poduzeća koja su smještena na području Labina. Uspoređujući rezultate iz 2015. godine sa onima iz 2014., pokazalo se da su poduzeća iz ovog grada koja predaju financijsko izvješće zapošljavala 1,6 posto osoba više. Istovremeno su ostvarili 2,4% prihoda manje, dok je kumulativna neto dobit manja za 12,5 posto. Izvoz je bio veći za 13%, dok su s druge strane investicije imale rast od 3,7% u odnosu na 2014. godinu.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Prvaci transparentnosti

Grad bez financijskih malverzacija
Prema istraživanju Instituta za javne financije (IJF) o transparentnosti financija jedinica lokalne samouprave, Labin je među svega nekolikog gradova i općina s najvišom ocijenom za transparentnost. Naime, Labin je do sada objavio sve proračunske dokumente na svojim službenim stranicama i postigao razinu transparentnosti 5 u rangu ocjenjivanja od 0 do 5. IJF je predstavio 5. srpnja rezultate proračunske transparentnosti svih 576 hrvatskih lokalnih jedinica (županija, gradova i općina). Premda se na nacionalnoj razini transparentnost proračuna lokalnih jedinica iz godine u godinu poboljšava – s prosječnih 1,75 u prethodnom, na 2,35 u ovom ciklusu istraživanja – stanje je i dalje nezadovoljavajuće.