U sklopu supetarskog Poslovnog uzleta održana je i panel diskusija Poticajno okruženje za razvoj poduzetništva na kojoj je istaknuto da je pristup tržištu za otočke poduzetnike još uvijek otegotna okolnost te je postavljeno pitanje što se sve može učiniti da se navedena situacija promijeni. Dosadašnji napori rezultirali su prevladavanjem problema nezaposlenosti, poticanjem samozapošljavanja te otvaranjem novih radnih mjesta, ali oni su tek pokazatelj su da s provedbom aktivnosti na lokalnoj i županijskoj razini treba nastaviti. Ipak, motivacija i inkluzija osoba mlađe životne dobi ključni su koraci za ubrzanje cjelokupnog procesa razvoja malog i srednjeg poduzetništva, ne samo na otocima, već diljem zemlje.

Malo i srednje poduzetništvo u fokusu je županijskih nastojanja, o čemu najbolje svjedoče projekti i programi razvoja širokopojasnog pristupa Internetu, osnivanje Fonda za razvitak poljoprivrede i agroturizma koji do sada bilježi 610 poljoprivrednih kredita ukupne vrijednosti 65 milijuna kuna, zatim program navodnjavanja u poljoprivredi, kao i program nabave i sufinanciranja sadnog  materijala, ali i brojni drugi. "Kamatna stopa od 0,5 do 1,5 posto, subvencionirana od strane županije, dio je protekcije koju otocima omogućavamo. Takvih je benefita čitav niz, a jedan od važnijih svakako je dovođenje širokopojasnog Interneta na ova područja. Navedeni će korak privući investitore, a lokalnim ljudima i poduzetnicima omogućiti komunikaciju sa svim dijelovima svijeta u stvarnom vremenu", istaknuo je pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo i EU integracije Splitsko-dalmatinske županije Anđelko Katavić. Što se konkretno Brača tiče, spomenuo je i Poslovnu zonu Nerežišće, koja je općina s nekoć najmanje potencijala, transformirala u jednu od najboljih otočkih poslovnih zona. Istaknuo je i da na umu treba imati i multiplikatorni efekt koji ulaganja nose sa sobom te da se uloženo, u vrlo kratkom vremenu, vraća stostruko. "Sa državne razine nekad dolazi određen postotak nerazumijevanja potreba nižih razina. Politika je jedno, a stvarni život ljudi je nešto sasvim drugo. Vrijeme je da postanemo integralni faktor", poručio je Katavić.

Jozo Sarač, ravnatelj regionalne razvojne agencije RERA čija je glavna uloga priprema strateških dokumenata za razvoj Splitsko – dalmatinske županije, naveo je važnost potpornih institucija u razvoju poduzetništva. "Na godišnjoj razini provodimo radionice u sklopu kojih svima zainteresiranima pomažemo od prvog koraka do finalne faze. Problem je što s jedne strane imamo iznimno poduzetnički aktivne i propulzivne sredine s agresivnim pristupom i željom, a s druge strane imate natječaje s uvjetovanom bankarskom garancijom koji su odbojni većini njih", upozorio je. Dodao je i da se u poduzetničke pothvate upuštaju oni koji su spremni preuzeti rizik i nitko ne bi trebao ulaziti samo iz računice usmjerene ka obećanim sredstvima. "Sufinanciranje kamata svakako pomaže našim poduzetnicima, ali se moramo priupitati i kakva je njihova konkurentnost kad su mu kolege iz susjednih zemalja sufinancirane s 0,2 ili 0,5 posto kamate?", naglasio je Sarač.

Iako je Grad Supetar opremio poduzetničku zonu i otvorio put investitorima čime ujedno olakšava i inicijalne aktivnosti budućih poduzetnika, dobar dio poduzetništva ovdje još je uvijek usmjeren na ljetni turizam, upozorio je Tonči Sanader, voditelj Odsjeka za gospodarstvo i društvene djelatnosti Grada Supetra. "Brački je LAG napravio strategiju ruralnog razvoja i trenutno se nalazi na ocjenjivanju, a ukoliko prođemo, zaposlit ćemo još dodatnu radnu snagu. No, poduzetnici za sada još uvelike ovise o javnoj upravi i nedostaje im privatne inicijative. Često i kad se objave pojedine inicijative i pozivi, izostane reakcija javnosti. Bez obzira na stvarne objektivne probleme s kojima se podjedinici susreću, govorimo o poduzetničkoj inerciji i nedovoljno responzivnom stavu prema našim naporima", dodao je Sanader.

Aktiva Brač, prva konzultantska firma na otoku Braču koja pomaže i u pisanju projekata za različite međunarodne i domaće natječaje, jedna je od adresa na koju se svi budući i već postojeći poduzetnici mogu obratiti. Voditeljica Aktivnih projekata, Lea Jović, istaknula je kako su, iako privatna tvrtka, s vremenom postali dio poduzetničke infrastrukture. "Jedna od aktivnosti koje provodimo pomaganje je nezaposlenima u realizaciji njihovih planova samozapošljavanja i razvijanju poduzetničkih ideja, pri čemu nam pomažu i jedinice lokalne samouprave", kazala je. Zeleni Brač jedan je od projekata u koje su uključili i najmlađe, što garantira poticanje ekološke svjesnosti i očuvanja okoliša na otoku. "Povezali smo se s udrugama sa otoka Šolte i izgradili platformu kroz koju ćemo zaposliti pet žena, a koja će iskoristiti kapacitete nekolicine hrvatskih otoka. Njome potičemo promociju starinskih obrta te vještina, poput ručnog sitotiska, a tu je i besplatna aplikacija All in Brač. Na jednom su mjestu objedinjene sve relevantne informacije o Braču, od gastronomije i smještajnih kapaciteta preko prirodnih ljepota i izletišta koja treba obići", dodala je Jović. Napomenula je i da promocijom malih i srednjih poduzetnika od njih dobivaju i povratne informacije koje uključuju u kreiranje budućih projekata, ali u skladu s njima planiraju i edukacije na teme koje su do sada bile zapostavljene.

U konačnici, Supetar već ima gotovo tri stotine malih i srednjih poduzetnika čije poslovanje treba dodatno osnažiti, a pozitivnim primjerima i druge motivirati na uključivanje, jedan je od zaključaka panela. Bez obzira na doseg dosadašnjih inicijativa sa gradske i županijske razine, na njima i dalje treba inzistirati jer pokazuju dobre rezultate. Sve do sada realizirane investicije povećale su ne samo kvalitetu života Supetrana već i potrošnju što opet osigurava priljev sredstava koja se mogu usmjeriti dalje. Ljudima treba pokazati da mogu uspjeti, a u tome je sinergija ključan korak, složili su se panelisti.