Na panel diskusiji  “Istraživačka infrastruktura – koraci poslije” u sklopu Poslovnog uzleta grada Rijeke panelisti su naglasili važnost ulaganja u sveučilišnu infrastrukturu, nova i modernizirana znanja i vještine te neophodnost  suradnje akademske zajednice i gospodarstva. 

Različita znanstvena oprema u vrijednosti preko 10 milijuna eura osigurana je preko EU fondova, a njena uloga je velika jer ne samo da će se koristiti za istraživački te znanstveni rad već će se u suradnji s poduzetnicima koristi za ostvarivanje i osmišljavanje novih proizvoda i usluga. 

˝Naša znanstvena infrastruktura može u suradnji s gospodarstvenicima pomoći i da drugi gospodarstvenici koji još nemaju suradnje da s nama nauče kako je koristiti za razvoj proizvoda dodane vrijednosti. Mi u Centru za napredno računanje i modeliranje čiji sam predstojnik, imamo u planu optimizaciju proizvoda u kojoj znanstvenici pomažu tvrtkama koje nemaju toliko stručne ljude˝ tvrdi prof.dr.sc. Zlatan Car , predstojnik Centra za napredno računanje i modeliranje na Sveučilištu u Rijeci. 

Prof.dr.sc. Sandra Kraljević Pavelić iz Centra za visokopropusne tehnologije u biomedicini na Sveučilištu u Rijeci kaže kako ovakva infrastruktura pruža velike mogućnosti u raznim sektorima. Primjerice zdravstveni sektor i razvoj usluga personalizirane obrade pacijenta koja će podići razinu zdravstvene usluge. Drugi sektor je farmakološki sektor, i to ne samo farmaceutske tvrtke već i proizvođači dodataka prehrani gdje im tehnologija može pomoći razvoju i praćenju stalnih promjena na tom tržištu. Sektor prehrambene i prerađivačke industrije također je velik potencijal, naime tehnologija i ekspertiza može pomoći u definiranju autentičnosti proizvoda, kontrole sigurnosti sastava namirnica. Na polju bioekonomije i razvoja bioproizvoda u suradnji s tvrtkom Miplast rade na tome da ono što je već iskorišteno možemo koristiti na razvoju novih proizvoda, primjerice biopolimera koje proizvode u suradnji sa spomenutom tvrtkom.

Doc.dr.sc. Vanja Travaš, prodekan Građevinskog fakulteta u Rijeci ističe kako su stvoreni uvjeti za kapitalne investicije, naime ono što se prije ispitivalo vani, sada se  može i kod nas.

˝Sektor malog i srednjeg poduzetništva treba reanimirati, a mi ćemo im pomoći u tom razvoju. Naši laboratoriji nisu samo za kapitalne investicije, već i za manje, imamo ih čak pet  i radimo na mnogim projektima. Naš laboratorij za arhitekturu radi preliminarna istraživanja, poput za plažu na Slatini˝, poručuje doc.dr.sc. Vanja Travaš, prodekan Građevinskog fakulteta u Rijeci.

Dorotea Pernjak, voditeljica istraživanja i razvoja tvrtke Jadran Galenski Laboratorij d.d. Rijeka napominje kako Hrvatska generalno nema dobru suradnju znanstvene zajednice i industrije i tvrdi da bi trebali potražiti uzor u naprednim europskim zemljama gdje se već u fazi upisa na fakultete određuje smjer i povezivanje s gospodarstvom i industrijom.

˝ Naša kvalitetna suradnja s biotehnologijom u Rijeci je hvalevrijedna. JGL je zvijezda ovog područja, ne samo lokalno već i regionalno i mi smo industrijski partner akademskoj zajednici. Farmacija je važna za razvoj, mi iako smo mali možemo biit ponosni na našu farmaceutsku industriju i njenu povijest i znanja koja su se tu stvorila i iz centralne regije proširila na ostale. Razmjena znanja i iskustava je važna, cijenjena sveučilišna i znanstvena znanja se trebaju primijeniti u praksi. Razvoj proizvoda traje 3-5 godina, a naša suradnja u centru kompetencija može skratiti taj period zbog specifičnih znanja˝, poručila je Dorotea Pernjak, voditeljica istraživanja i razvoja tvrtke Jadran Galenski Laboratorij d.d. Rijeka. 

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

Građevinski sektor

Energija sunca za održivu gradnju

Tvrdi kako te suradnje olakšavaju svima jer se promišljenim ulaganjem u infrastrukturu i opremu stvara baza za analizu koje sa znanstvene razine lako prelaze na komercijalnu razinu  u budućnosti. Tomi Ilijaš, vlasnik tvrtke Yotta mnoge suradnje ostvaruju kroz centar za kompetencije pametnih gradova. Njegova tvrtka ima dva projekta povezana s infrastrukturom koja je došla na sveučilište. ˝Ta infrastruktura ih je postavila na europsku mapu i otvara im nove biznis modele. Mi kao partner koji je između akademske znanosti malih i srednjih poduzetnika radimo na raznim područjima – od obrađivanja metala, farmacije pa nadalje. Ima puno vertikalnih stupova primjene, a najbitnija je njihova ekspertiza i to da ih se poveže s tvrtaka kojima to treba. Iako mnoge tvrtke imaju dobre inženjere i iskustva treba im to dodatno znanje. Nabava ove infrastrukture tek je pola posla te nas još barem pola posla čeka kroz implementaciju poduzetničkih projekata˝, tvrdi Tomi Ilijaš, vlasnik tvrtke Yotta. 

Car naglašava kako svijest poduzetnika o tome što mogu uz suradnju za znanstvenom zajednicom nije osviještena do kraja. ˝Mi moramo kao znanstvenici naučiti jednostavno se izražavati, a poduzetnici nam moraju doći s nekim konkretnim pitanjima jer bez toga nema komunikacije. Mi ˝proizvodimo˝ studente, ali ako oni ne sudjeluju u gospodarstvu onda ih proizvodimo uzalud. Implementacija znanja  i infrastrukture treba pomoći poduzetnicima s proizvodima visoke dodane vrijednosti˝, ističe Car.

Kraljević Pavelić se složila ističući kako za definiranje projekata s gospodarstvom treba obostrano  razumijevanje, vrijeme te usklađivanje jezika i prioriteta. ˝Mi naše studente učimo poduzetničkom načinu razmišljanja, a kad probijemo prvi led ta komunikacija će doći sama od sebe˝, poručila je Kraljević. 

Travaš pak ne dijeli taj stav. ˝ To da poduzetnici nas ne razumiju jer smo previše znanstveni i imamo svoj jezik je potpuni klišej, oni ne znaju artikulirati problem inače bi svima nama bilo lakše˝, smatra Travaš. 

˝Razvoju tvrtke doprinosi poduzetnički duh i svi mi koji smo ovdje moramo imati makar klicu poduzetničkog duha jer nas on razlikuje od svih drugih. Najvažnije,  iako to traži puno vremena jest da dobro iskomuniciramo problem, razumijemo se, izražavamo se lako i pokušavamo pojednostaviti problem. Kompetencije su s obje strane tu iako se jako razlikuju, ali cilj je svima isti. Centar za kompetencije ne regulira naš duh već nam pomaže, dijelimo posao i obje strane će profitirati˝, poručuje Pernjak. 

Ilijaš napominje kako je uz njih 15 malih i srednjih europskih tvrtki došli do uspjeha. Globalna konkurencija je velika, ali procesi simulacije mogu olakšati i ostvariti veliki boom u poduzetničkom svijetu. ˝Želimo više hrvatskih tvrtki i primjera, jer sad nemamo ni jednu. Ova infrastruktura nije burin, već jaka bura i mora mnogima dati vjetar u leđa koji im je potreban˝, poručuje Ilijaš.

Car ističe kako svi ti projekti ne moraju nužno biti tržišno orijentirani, no moramo slijediti standarde Europske unije, a oni želi da budu orijentirani prema tržištu, barem u 90 posto slučajeva. Napominje kako kod velikih sveučilišta poput  Cambridgea i Oxforda od komercijalnih aktivnosti proizlazi 50-60 posto ukupnih financijskih prihoda.˝Vjerujem da će se uz dobar menadžment ostvariti suradnje koje će poduzetnicima olakšati njihove poslovne procese ˝, poručuje Travaš. 

Ilijaš i Pernjak su istaknuli kako u poduzetništvu treba gledati širu sliku. ˝Kad razmišljate samo lokalno nemate potrebu za suradnju s akademicima, ali treba misliti šire˝, poručio je Ilijaš. Na to se nadovezala Pernjak koja smatra da je važno informirati se i snimiti širu sliku, razmisliti što želimo i ne zaboraviti da ćemo bez zajedništva teško ići naprijed. ˝Mi smo mali, lokalno, a ni šire ne može naprijed bez razmjene znanja i suradnje˝, tvrdi Pernjak.

Car je za kraj istaknuo kako je njihov uspjeh u realizaciji EU projekata velika stvar i kako je uz suradnju s gospodarstvom je sve moguće. ˝ Centri za kompetencije nisu samo riječki već nacionalni, tako da su svima na raspolaganju i to je jako važno˝, zaključio je Car.