To je dobar znak, ali nije reprezentativan jer broj građevinskih dozvola ne daje uvid u pravo stanje u građevinarstvu. Ako se samo pogleda za koliko je opseg radova manji danas u odnosu na isto razdoblje 2013. jasno je da građevina nije osjetila dobrobit od većeg broja građevinskih dozvola. 

Konkretnije, što je sporno s tim podatkom? 
Možete imati sto građevinskih dozvola za obiteljske kuće do dvjesto kvadrata, a možete imati i jednu dozvolu za veliki investicijski projekt vrijedan stotinjak milijuna kuna. On, pak, čini puno veći opseg i građevinskih radova i zaposlenosti. Stoga navedeni podatak ne pokazuje puno i bitnija je struktura te veličina investicija koju prati građevinske dozvola.

Znači, DSZ treba drugačije pratiti te podatke? 
Svakako! Trebamo se ugledati na metodologiju koju koristi Eurostat koji primjenjuje FIEC (Udruga građevinske branše svih članica EU plus Turska). Tako bismo bili transparentni i usporedivi s drugim članicama te udruge.   

Koliko je aktualnih natječaja koji podižu vrijednost radova i zaposlenost u građevinarstvu? 
Više je javnih tendera u pripremi ili je u tijeku provođenje natječaja, no posebno se ističu dva već završena. Naime, još nisu objavljeni rezultati i ne zna se tko je izabran za izvođenje radova. Riječ je o natječajima za uređaj za pročišćavanje otpadnih voda u Osijeku te za bolnicu u Puli. Jako nam je stalo kad će takvi projekti ići u realizaciju i kakvo će biti učešće hrvatskih tvrtki. 

Kako biste opisali stanje u sektoru?
Vrlo zabrinjavajuće, nema pravih pomaka, ni laganog vjetra koji bi najavio bolja vremena. Tvrtke su zabrinute za daljnje poslovanje. Posla nema dovoljno iako je sezona, a kako će tek biti na zimu. Jaka Vlada spremna na rezove uvjet je za investicije i rast građevinskog sektora.