Što će lokalnoj samoupravi, a što poduzetnicima donijeti nova porezna reforma, pokušalo se otkriti na panel raspravi "Što donosi nova porezna reforma" koja se održala u sklopu Poslovnog uzleta grada Preloga.

Ljubomir Kolarek, gradonačelnik Preloga, ističe da su na svakoj poreznoj reformi do sada nešto izgubili te ne očekuje da će u narednom razdoblju biti drukčije. "Do sada smo gubitke nadoknađivali smanjivanje administracije te dodatnim aktivnostima na otvaranju novih radnih mjesta u gospodarstvu koja su donosila rast. Ako se nastavi ovo rezanje prihoda lokalnih samouprava, ne vidim kako funkcionirati. Morat ćemo dizati komunalne naknade i ostale dažbine koje Grad može propisati". Kaže Kolarek. Dodaje da smatram da bi trebalo dio PDV-a vraćati jedinicama lokalne samouprave u kojima je prikupljen. "Malo me šokiralo kada sam vidio neki dan kad sam bio u Malom Lošinju, da oni imaju proračun od 91 milijun kuna, a mi nategnuto 23 milijuna. Broj zaposlenih kod nas u odnosu na Lošinj, pogotovo u poduzetništva je nemjerljivo veći", ističe Kolarek. Kao jedan uspješan primjer uštede i uspješnog poslovanja, Kolarek navodi primjer komunalnog poduzeća GPK PRE-kom. "Naše gradsko komunalno poduzeće nije isključivo naše nego je u vlasništvu devet jedinica lokalne samouprave, a ima još interesa. To je model za uspjeh jer su svi prepoznali prednost da ne razvijaju vlastite tvrtke nego da se ujedinimo i razvijamo jedan uspješan model. Ovdje postoji i visoka kultura higijene te građani sami paze na čistoću svog grada te sami odvajaju otpad", ističe Kolarek.

Kristijan Babić, direktor tvrtke LPT, ističe da poduzetnici očekuju od svake reforme da će im omogućiti da lakše idu naprijed. "Nadam se da se crne slutnje čelnika jedinica lokalne samouprave neće ostvariti i da neće biti dizanja komunalnih naknada", kaže Babić. Mario Petković, direktor tvrtke Marti smatra da poreznu reformu kao takvu treba uvijek gledati kroz dvije stvari – konkurentnost i odgovornost. "Mora se analizirati hoće li donijeti dodanu vrijednost ili će samo zakomplicirati situaciju. Ako donese vrijednost, onda je pozitivna. Vjerujem da će uspjeti jer sam poduzetnik i po prirodi stvari moram biti optimist", kaže Petković. Siniša Radiković, direktor komunalne tvrtke GKP PRE-kom očekuje da će porezna reforma za građane biti pozitivna jer će zbog pada PDV-a cijene biti smanjene i do 11 posto. "Mi smo u Prelogu već davno uveli kružnu ekonomiju te smo jedno od rijetkih komunalnih tvrtki u Hrvatskoj koja ostvaruju 10-ak posto ukupnog prihoda u izvozu. Radi se uglavnom o prikupljanju i obradi otpada te njegovu izvozu. Grad Prelog danas prerađuje 60 posto svojeg otpada dok je prosjek EU-a 43 posto. Na izvoz smo se morali orijentirani jer tržište u Hrvatskoj nije do kraja uređeno i ne cijeni dovoljno ono što radimo. Ne postoji strategija gospodarenja otpadom, a 500 milijuna eura stoji u EU za tu namjenu. Ako mi za naš prerađeni otpad u Hrvatskoj ostvarimo 1000 nečega, a u EU 2000, onda nema govora od tome što ćemo raditi. Ovakav model nam je i omogućio da s 18 zaposlenih prije 10-ak godina danas dođemo na više od 80 ljudi", kazao je Radiković.

Dodaje da je potrebna veća koordinacija između planova i odluka jedinica lokalne samouprave s centralnom vlašću jer nam neusklađenost donosi velike probleme u poslovanju i primjeni zakona. "To je vidljivo i u pronalaženju kvalificirane radne snage – postoje nekvalificirani i postoje ljudi s neadekvatnom kvalifikacijom. Kvalificirana radna snaga je deficitarna. Treba i stvoriti uvjete da se kvalitetna radna snaga dobro plati pa neće biti slučajeva da vam čovjek danas potpiše ugovor, a drugi tjedan ode u Njemačku. Za sad pronalazimo ljude, ali jako teško", kaže Radiković.

Da u Prelogu ima problema s pronalaženjem dovoljno kvalificirane radne snage te je potrebno više uskladiti potrebe gospodarstva s obrazovnim planovima, svjestan je i gradonačelnik Kolarek. Dodaje da u rješavanje ovog problema moraju biti uključeni svi, od HGK i HUP-a do Ministarstva obrazovanja i lokalne samouprave. Problema s dovoljno kvalificirane radne snage ima i tvrtka LPT koja je, s američkim kapitalom, u Prelogu od 2003. Korporacija je stara više od 100 godina i kotira na burzi u New Yorku, a danas ima 20 tisuća zaposlenih i četiri milijardi dolara prihoda. Osnovna djelatnost im je proizvodnja metalnih opružnih dijelova za namještaj, a što čini 50 posto ukupne djelatnosti korporacije. U Prelogu imaju godišnji prihod od 60-ak milijuna eura, a 95 posto produkcije izvoze na tržište zemalja Europske unije. S druge strane, tvrtka Marti je obiteljsko poduzeće s 85 zaposlenih, a 75 posto svoje produkcije završi u izvozu i to u 35 zemalja. Njihova glavna djelatnost je proizvodnja artikala precizne mehanike, kako metala tako i drva te pleksiglasa. Isto tako imaju i djelatnost izrade reklamnih i promotivnih čvrstih panela. U svojoj referentnoj listi ima većinu velikih proizvođača pića, od Coca Cole preko Heinekena, Molson Coorsa itd. za koje rade rashladne škrinje i slične proizvode. "Nije bilo jednostavno ući u velike sustave, ali uvijek nađemo kupce da naruče ono što još nismo proizveli. Naravno, riječ je zakon i tu nema izmotavanja", kaže Mario Petković. Dodaje da oni zaposlenike traže u čitavoj Hrvatskoj, uglavnom u Zagrebu. Upozorava na nelogičnost obrazovnog sustava da trenutno u Prelogu trebaju 100 bravara, a obrazuje ih se 14. "Ne trebamo trenutno niti jednog kuhara, a obrazujemo ih desetak. To se mora uskladiti", kaže Petković.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Intervju: Atana Škalko

‘Cijene kave udvostručile su se u godinu dana, a stabilizaciju očekujemo tek od 2026.’