Energetska učinkovitost jedan je od temelja suvremenog gospodarstva, a zbog agende Europske unije 20-20-20, na koju se obvezala i Hrvatska, mnogi sektori društva uvelike su se promijenili. Panel diskusija "Optimizacija i ušteda kroz energetsku održivost" pokušala je odgovoriti na pitanja zašto nema više projekata obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj te koji su ključni problemi.

Zaključak je: kao i u većini drugih sektora, postoji dobra volja i dovoljno kapitala, ali je previše birokratskih prepreka koje poskupljuju i otežavaju cijeli proces.  Danijel Pavić, predstavnik Zadarske županije, ističe da se energetska učinkovitost može promatrati kroz ekonomske i ekološke benefite, ovisi o prioritetu. "Iako ekolozi ističu velike benefite obnovljivih izvora energije na manje ispuštanje štetnih plinova u atmosferu, taj segment ponajprije se promatra kroz ekonomsku računicu. 

Brojne zapreke solarima  
Zasad je energetsko tržište, iako formalno liberalizirano, dosta zatvoreno te je za očekivati da će se u idućem  razdoblju, s jačanjem alternativnih igrača na tržištu, situacija promijeniti nabolje za male proizvođače električne energije, za koje često nema sluha", kaže Pavić. Poduzetnik Josip Parić iz tvrtke Solar JP naglašava da je procedura za solare u Hrvatskoj višestruko složenija i skuplja nego u Njemačkoj. "Ako želite instalirati solarne panele na svoju kuću, ne govorim o povlaštenim proizvođačima OIE koji su ušli u državne kvote, a višak energije želite pustiti u elektroenergetski sustav te tako kompenzirati potrošnju i proizvodnju s HEP-om, samo postupak vas košta 35.000 kuna, a to je cijena gotovo 80 posto fotonaponske elektrane.

U Njemačkoj taj postupak stoji 200 eura i traje nekoliko dana. Zašto je to tako i kome odgovara ovakvo stanje?", pita se Parić. Kao i ostali, svjestan je toga da se državnoj elektroprivredi ne isplati baviti mikroproizvođačima struje jer im je puno jednostavnije i jeftinije održavati postojeći sustav. No, uskoro se očekuje stupanje na snagu novog Zakona o obnovljivim izvorima energije koji bi trebao bolje urediti stvari u tom segmentu. "Teorijski već možete instalirati solarnu elektranu za osobnu upotrebu na krov, ali to još nije u potpunosti isplativo zbog skupe tehnologije održanja napona, prije svega baterija. Ako bi se bolje uredio odnos s Elektrom, mislim da bi bilo puno više korisnika solara", pojašnjava Parić.

Pitanje solarne energije u cijeloj je Europi postalo pomalo kontroverzno zbog njezina prevelika udjela  u OIE, ali i činjenice da se većina komponenti proizvodi u Kini. Zbog toga već tri godine gotovo i nema nikakvih poticaja za uvođenje solara, a otežano je i dobivanje certifikata. Panelisti su se požalili da imaju dosta problema za certificiranje novih solarnih elektrana jer se traži da minimalno 60 posto komponenti elektrane bude proizvedeno u zemljama EU te u zemljama koje su "odobrene". No, kako se 90 posto takvih komponenti proizvodi u Kini, mnogi imaju problema s pravnim uređivanjem. Slični problemi se javljaju i s financiranjem iz EU fondova, gdje se traži čak i veći dio opreme i vrijednosti iz zemalja EU. To je prilika i za hrvatsko gospodarstvo koje je sastavni dio zajedničkog tržišta Unije. 

Isplatila im se vlastita elektrana
Uspješan projekt instaliranja solarne elektrane za osobne potrebe je zadarska tvrtka Marex Elektrostroj, koja se bavi proizvodnom i ugradnjom betonskih, poliester i inox ormara, te inox rasvjete. Kako objašnjava Tatjana Beneti iz Marexa, za svoj su projekt dobili 100 posto novca iz pretpristupnih fondova EU jer su u to krenuli 2012., kad naša zemlja još nije bila punopravna članica Unije. "Mi smo proizvodno poduzeće koje stalno proširuje svoju proizvodnju i nabavlja nove strojeve, što znači da trebamo puno električne energije. Kada smo dosegnuli vrhunac s 55 kW vršne snage, a HEP nam, zbog limitirane infrastrukture, nije mogao omogućiti veću količinu struje, odlučili smo taj problem riješiti izgradnjom vlastite elektrane.

Činjenica je da bez EU novca nikada ne bismo mogli sami  to financirati, ali rješenje se pokazalo optimalnim. Osim što više nemamo problema sa strujom, ostvarujemo i znatne uštede. Svake dvije godine nabavljamo novi stroj vrijednosti oko 300 do 400 tisuća kuna, uglavnom preko kredita. Uz uštede na energiji uspijemo akumulirati oko 50 posto tog iznosa", ističe Beneti. Za energetsku učinkovitost zainteresirano je i sve više građana na zadarskom području. Ana Bajlo, savjetnica za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Grada Zadra, ističe da Grad ima niz projekata i akcija koje animiraju građane.

"Za takve smo projekte prije morali ponavljati natječaje zbog premalog interesa, a sad imamo i šest puta više interesenata nego sredstava", kaže Bajlo. Najveći je interes građana za energetsku obnovu kuća. Ive Surić iz Agencije za razvoj Zadarske županije također ističe da ima sve više interesa za energetsku učinkovitost na svim razinama. "Banke su već odavno prepoznale zelenu energiju, što je ponajprije vidljivo kroz pad kamata. Usto, sve je više izvora za financiranje energetske učinkovitosti i izvan klasičnog bankarskog sustava. To generira pozitivne efekte, kako kod samih građana koji imaju učinkovitiji i jeftiniji izvor energije, tako i kod poduzetnika, koji sudjeluju u realizaciji takvih projekta", kaže Surić.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Prihod poduzetnika Zadra lani rastao 13,4%

Poslovni uzlet, projekt namijenjen edukaciji malih i srednjih poduzetnika, u organizaciji Poslovnog dnevnika i Večernjeg lista, ušao je u treću sezonu, a u petak je drugi put organiziran u Zadru. Mislav Šimatović, glavni urednik Poslovnog dnevnika, podsjetio je na važnost malog poduzetništva za svako gospodarstvo. "Mali i srednji poduzetnici kapilarni su sustav svakog gospodarstva, ali i društva. O njihovoj važnosti dovoljno govore brojke prema kojima je 99 posto svih registriranih tvrtki u Hrvatskoj upravo iz segmenta malog i srednjeg poduzetništva. Taj dio gospodarstva zapošljava 65 posto ukupno zaposlenih te generira oko 50 posto BDP-a", kazao je Šimatović. Koliko je edukacija poduzetnika, posebice onih malih, važna, podsjetio je i Ivica Katić, pročelnik za gospodarstvo i obrtništvo u gradskoj upravi  Zadra. "Prošle godine smo prvi put ušli u projekt, a iskustva i povratne informacije bili su jako dobri. Zbog toga smo odlučili ove godine cijeli projekt dodatno proširiti kako bismo našim poduzetnicima osigurali više edukacija i svih sadržaja koje ovakav projekt može pružiti", kazao je Katić. Dodao je da Zadar posljednjih godina bilježi velik gospodarski rast, vidljiv i u službenoj statistici koja kaže da je ukupni prihod zadarskih poduzetnika lani porastao 13,4 posto u odnosu na godinu prije, a ostvaren je i rekordna ukupna dobit od 153 milijuna kuna. Iako je broj zaposlenih porastao 6,4 posto, Katić i dalje nije u potpunosti zadovoljan stanjem jer je i dalje veliki broj Zadrana bez posla. Kako bi gospodarstvo i dalje bilježilo rast, u Gradu pokušavaju raznim aktivnostima i sredstvima pomoći poduzetnicima. Konkretno, Katić je najavio da će se ove godine raspisati, ili su već raspisana, tri natječaja kojima će davati potpore poduzetnicima iz segmenta proizvodnih djelatnosti te poljoprivrede.

Podravka počastila poduzetnike

Koprivnička prehrambena industrija Podravka sudionicima Poslovnog uzleta koji se u petak održao u prostoru Novog kampusa Sveučilišta u Zadru osigurala je zakusku. Podravkini kuhari demonstratori Zlatko Sedlanić i Mišel Tokić odlučili su pripremiti dva menija, jedan kontinentalni i jedan mediteranski, s tim da se oba temelje na standardu zdravog školskog obroka. Tako se u Zadru za predjelo mogla probati juha od buče. Kao glavno jelo su ponuđeni tunjevina u rajčici s penama i mediteranskim začinima, a u kontinentalnoj verziji je to bila pečena svinjetina s ječmenom kašom te povrćem. "Jela bazirana na žitarici i rajčici  vrlo su popularna, kako zbog pozitivna utjecaja na zdravlje, tako i zbog činjenice da je riječ o kvalitetnim domaćim proizvodima po principu 'od polja do stola'", kazao je kuhar Zlatko Sedlanić. Pripremljena hrana u Zadru došla je iz njihova relativno novog projekta Food solution, koji je usmjeren na pripremanje gotove hrane.