Na zidu ludbreškoga ureda poduzeća Inoxmont-VS stoji velika karta Europe, a nasuprot nje ploča na kojoj su u kolonama postavljena imena i prezimena radnika.

Svaka kolona označava jednu zemlju, a neki od ukupno 135 radnika rade u Njemačkoj, neki su u Nizozemskoj… "To smo smislili kako bismo u svakom trenutku znali gdje su nam ljudi", objašnjava Mladen Vidović, jedan od dvaju suvlasnika tvrtke. Karta Europe tu nije iz estetskih razloga: Inoxmont-VS radi na gradilištima po cijeloj Europi, iako im ni drugi kontinenti nisu strani. "Radili smo i na nekolicini gradilišta u Južnoj Americi, Aziji i Australiji", kaže Zlatko Sova, drugi suvlasnik. 

Prilika u Hrvatskoj 
Inoxmont-VS specijaliziran je za gradnju instalacija za različite vrste tvornica: papira, celuloze, kao i automobilske industrije, termelekotrane, spalionice smeća te kemijske, petrokemijske industrije i postrojenja za preradu nafte. Na njima postavljaju cjevovode, rezervoare, spremnike, različite strojeve. Rijetko rade u Hrvatskoj, ali su pri kraju razgovora s jednom njemačkom tvrtkom koja gradi postrojenje za proizvodnju biodizela kod Ploča.

"Dali smo ponudu za taj posao", kaže Sova pa bi Inoxmont mogao raditi i u Hrvatskoj. Da bi bili konkurentniji, tumači Sova, morat će proširiti proizvodnju pa u njegovom rodnom Sigecu Ludbreškom na 30 tisuća kvadrata niče nova proizvodna hala. Tu će proizvoditi dijelove i strojeve koje će ugrađivati u različita postrojenja po svijetu, koje danas nabavljaju iz inozemstva. Takvi dijelovi proizvode se u Njemaćkoj, Poljskoj, Mađarskoj ili Slovačkoj, a sada će se i Ludbreg upisati na kartu proizvođača. Ove su godine dobili kredit HBOR-a i sufinanciranje Ministarstva gospodarstva za završetak i opremanje postrojenja. Dio strojeva već se izrađuje pa preko zime planiraju početi s obrazovanjem radnika za rad na tim velikim strojevima. "S njima ćemo biti konkurentniji na tržištu", kaže Sova. Kako Inoxmont radi u cijeloj Europi, Sova kaže da im je ulazak Hrvatske u EU  znatno olakšao posao.

Prije su osnovali i poduzeće u Sloveniji koji im je bio ulaznica za tržište EU. U Nizozemskoj su se javili za posao gradnje dva bloka termeoelektrane, a taj posao, koji je obavljao 40 njihovih radnika, ne bi mogli nikako dobiti da se nisu javili preko slovenske tvrtke. Pojavio se problem da nisu mogli naći radnike za rad u slovenskom poduzeću, pa su radnike iz Hrvatske slali u njega. Hrvatska, doduše, još ima ograničenja u nekim zemljama koje su zatvorene za njezinu radnu snagu, pa će uskoro zatvoriti tvrtku u Sloveniji koja će im tada donositi samo trošak. Otvaranje Hrvatske EU otvorio je još jedan problem – odljev kvalitetnih radnika. "Dosad to nije bilo tako osjetno, ali ove je godine njihov odlazak intenzivniji", kaže Vidović. Većina hrvatskih građevinskih tvrtki koje rade u inozemstvu osjeća taj trend. "Otišlo je već oko 10 posto radnika. Inozemni partneri 'snime' kvalitetan kadar na svojim gradilištima i onda ga povuku u svoju tvrtku nudeći im veću satnicu nego im naše tvrtke mogu ponuditi", objašnjava Vidović.

Zbog veće plaće odlaze vrhunski varioci, poslovođe, majstori za suhu gradnju. Inopoduzeća ne zaustavlja ni činjenica da radne dozvole za hrvatske državljane traži još niz zemalja. To uspijevaju nadmudriti tako da na svojim domaćim burzama rada zatraže, primjerice, varioce koji su u cijeloj Europi deficitarno zanimanje, pogotovo je teško naći vrhunske. Kad im s burze očekivano odgovore da ih nemaju, zatraže dozvole za određeni broj radnika iz Hrvatske. I tako se kvalitetan kadar bez problema zapošljava kod inozemnih partnera hrvatskih tvrtki. Naći kvalitetan kadar uvijek je teško, tumači Sova. Inoxmont zato mnogo ulaže u obrazovanje svojih zaposlenika. 

Školuju radnike 
"Sa škola ili fakulteta ne izlazi gotov stručnjak, to je svuda tako", objašnjava. Kaže da već pet godina educiraju svoje radnike pa organiziraju, primjerice, interna školovanja za varioce i cjevare, pa su čak neke inozemne stručne knjige preveli na hrvatski jezik. "Na našem internom obrazovanju dva se dana uči teorija, pa slijede tri dana prakse u radionici", objašnjava Zlatko Sova. I nije tu riječ o tek stasalim maturantima, nego ljudima s radnim iskutvom i do 15 godina. Inoxmont je tako i našao način kako zadržati radnike. Oni kojima plate školovanje ugovorom se obvezuju da će tri godine raditi u njih. 

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost