Lani uvedena obveza izvještavanja o dospjelim, a nenaplaćenim potraživanjima u praksi je naišla na veliki odaziv: iz Središnjeg ureda Porezne uprave doznajemo da je zaključno sa 1. rujnom zaprimljeno ukupno 147.151 statistički izvještaj elektroničkim putem.

Kad se navedeni broj podijeli s tri razdoblja za koje je trebalo predati izvještaje, može se zaključiti, kaže porezni stručnjak Vlado Brkanić, da dvije trećine poduzetnika redovno naplaćuje svoja potraživanja, pa nisu bili obvezni ni podnijeti taj obrazac. To je ohrabrujući podatak, smatra, što potvrđuje i stalna statistika koju prati Fina o smanjenju broja blokiranih poduzetnika. No, izostao je podatak o financijskom iznosu nenaplaćenih, a dospjelih potraživanja.

Vezano uz zatražene financijske podatke Porezna je tek navela da još analiziraju podatke, pa će po “završetku analiza o rezultatima javnost biti pravovremeno obaviještena”.

Obrasci OPZ-STAT1, napominju iz Porezne uprave, mogu se predavati od 20. veljače 2016. u skladu s obvezom iz Pravilnika o obvezujućim mišljenjima, ispravku prijave, statističkim izvješćima i poreznoj nagodbi. Tim je propisom bilo predviđeno da će se prvi Obrazac OPZ-STAT1 – dakle tiče se svih dospjelih, a neplaćenih računa sa stanjem na 31. prosinca 2015., koji nisu naplaćeni do 31. siječnja 2016. – Poreznoj upravi predati ažurno, odnosno do 20. veljače 2016. Izmjenama i dopunama Pravilnika odgođen je rok za podnošenje prvog obrasca na 1. rujna 2016. i ujedno je prema tadašnjim najavama porezne administracije rujanski rok trebao vrijediti i za izvješća koje se tiču navedenog stanja u prva dva kvartala 2016.

Iz konzultantske kuće Mazars Cinotti stoga upozoravaju na činjenicu da je 1. rujna istekao rok kako za početno izvješće, tako i za sljedeća dva kvartala. Trebalo je dostaviti, kažu, i izvješća za neplaćene račune sa stanjem na kraju ožujka, koji nisu bili naplaćeni do kraja travnja, kao i izvješća o neplaćenim računima sa stanjem na kraju lipnja, koji nisu bili naplaćeni do kraja srpnja.

Što se tiče poduzetnika neplatiša, s obzirom na to da obveza dostave vrijedi za sve koji rade u sustavu PDV-a, stručnjaci smatraju da su oni izloženi riziku povrata PDV-a. Brkanić kaže da Porezna uprava sigurno neće vraćati PDV onima koji ne plaćaju svoje obveze, čime će samo “dodatno otežati njihovo poziciju i ugroženu likvidnost”.

“Navodno se jedino time opravdava uvođenje ovog obrasca. Smatram da je to pogrešan pristup, no treba li odustati od ove obveze, bit će jasnije kad se objave cjeloviti podaci”, zaključuje Brkanić.
Uz velik broj onih koji to poštuju, mnogi drže kako nije realno očekivati da će je nova Vlada ukinuti. Ipak, pokaže li se negativna ‘bilanca’, bit će to i kroz praktičnu potvrdu voda koja tjera na mlin poslodavačke udruge.

HUP se od ranije zauzima za ukidanje ove obveze: u najavi članicama navodi i da će u tom pogledu intenzivirati svoje aktivnosti, a razlozi su višestruki. Kao ključni prigovor mnogi poduzetnici navode represivni karakter obveze, dok je uteg navodno i trošak administriranja.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’