Osnivanjem Reoma grupe 2012. godine u Zagrebu kao male tvrtke za gospodarenje papirnim otpadom, tri osnivača vjerojatno nisu mogla niti zamisliti da će im svega šest godina kasnije Kina biti jedno od  najvažnijih tržišta te da će biti jedan od glavnih kineskih partnera u Europi. Naime, kako pojašnjava Fatmir Ademi, direktor i jedan od osnivača tvrtke, otpad je postao globalan posao i granice ne predstavljaju više nikakvu zapreku za globalnu trgovinu.

Stroga pravila 
Ademi, te njegovi partneri Luka Šeparović i Dragan Zovko, kažu da su se za pokretanje vlastite tvrtke vodili entuzijazmom, mladošću, te vjerom da je u Hrvatskoj moguće uspjeti. Glavni moto njihove tvrtke je da se mora raditi više od drugih. "Svi smo prije bili u sličnim poslovima i uvidjeli smo da se naša kreativnost teško realizira u praksi jer vlasnik uvijek ima neke svoje ideje i prioritete. Ovako sve što zamislimo i realiziramo, a dosadašnja praksa je pokazala da smo u tome uspješni. Imamo cilj, viziju i znanje, te se trudimo svakim danom biti što kvalitetniji", kaže Luka Šeparović. Ademi dodaje da su se za papir odlučili jer je to bila niša koja na tržištu još nije bila popunjena, a za razliku od gospodarenja ostalim materijalima u ovom sektoru. 

"Vrlo rano smo shvatili da bi tvrtka koja želi biti uspješna trebala imati izvoz kao temelj poslovanja. Krenuli smo u potragu za partnerima i doslovce kucali od vrata do vrata po cijeloj Europi. Uvjeren sam da smo prvi izvozni posao za Kinu od jednog kontejnera starog papira dobili zbog svoje upornosti i korektnosti u poslovanju, a ne zato što su nas doživjeli kao nekog ozbiljnog igrača. Slično je bilo i onda za naredna 3-4 kontejnera, a mislim da su nas tek nakon toga počeli zbilja uzimati u obzir kao partnera s kojim bi vrijedilo poslovati", kaže Ademi.  Danas im izvoz u Kinu čini i više od 70 posto ukupnog prihoda, a koji je lani ukupno iznosio 32,3 milijuna kuna. Ostalo otpada na Srbiju, Austriju, Sloveniju i Njemačku, dok na domaćem tržištu ostvaruju manje od 10 posto svojega prihoda. 

"Trenutačno izvozimo nešto manje od 1000 kontejnera papira godišnje za Kinu, a što bi moglo biti i puno više da nema novih strogih ekoloških normi koje su u toj zemlji, gotovo preko noći, uveli. Naime, da biste poslovali s Kinom morate imati značajnu količinu robe jer njihove potrebe za starim papirom se svakim danom povećavaju. Skladišni prostor starog papira mora biti prema kineskim ekološkim normama, a je li se sve to poštuje redovito kontroliraju njihovi agenti, konkretno nama dolaze dva puta mjesečno iz svojega regionalnog centra u Budimpešti", kaže nam Šeparović.

Dodaje da su nova stroga kineska pravila napravila svojevrsnu pomutnju na europskom tržištu jer je trenutačno Reoma jedna od rijetkih tvrtki u Europi koja ima sve certifikate za izvoz papira, dok je još lani samo iz Hrvatske u Kinu izvozilo 10-ak sličnih tvrtki. "Imamo upite od mnogih tvrtki iz ovog sektora iz Europe koje bi preko nas željele izvoziti svoju sirovinu u Kinu, no na takve aranžmane uglavnom ne pristajemo jer si ne želimo rušiti ugled koji smo stekli na tom dalekom tržištu i biti odgovorni za sirovinu koju mi nismo obradili ", kaže Šeparović.

Investicija u novi pogon
U Reomi procjenjuju da se u Hrvatskoj godišnje prikupi i preradi oko 200 tisuća tona papira , no tvrde da su mogućnosti puno veće. Za primjer navode Austriju u kojoj samo jedan Linz sa svojih 200 tisuća stanovnika mjesečno prikupi 1400 tona papira, a jedan Zagreb s gotovo milijun stanovnika trenutačno oko 1000 tona.  Kada sustav odvajanja i reciklaže otpada u Hrvatskoj, posebice u Zagrebu, u potpunosti zaživi, u Reomi očekuju da će im obujam posla naglo porasti. S time da naglašavaju da je sustav odvajanja i sortiranja otpada trenutno puno kvalitetniji i bolji nego što je bio prije nekoliko godina.

Također planiraju širenje i na susjedne zemlje kako bi povećali mrežu dobavljača sirovine. Trenutačno u Hrvatskoj surađuju sa svima koji se bave sakupljanjem i reciklažom starog papira.  U proteklom razdoblju su otvarili značajan rast te im je prihod s 4,1 milijun kuna u 2013. rastao na 14,6 milijuna u 2015. godini i na 32,3 milijuna kuna lani, a ove godine očekuju daljniji rast za 10-15 posto, te im je postao premali poslovno-proizvodni pogon kojeg trenutačno koriste u Zagrebu. Stoga su prije nekoliko mjeseci krenuli u izgradnju novog vlastitog pogona za obradu starog papira, a što je investicija od nekih 14 milijuna kuna. Očekuju da bi prve operacije u novom prostoru mogli imati za 2-3 mjeseca, a u potpunosti bi se tamo preselili kroz godinu dana. 

Trenutačni broj zaposlenih će s novom investicijom podignuti s 40 na 60-ak. Kako u proteklom razdoblju nije bilo EU natječaja na koji bi se oni kao privatna tvrtka, a za razliku od javnih komunalnih tvrtki koje su putem EU fondova nabavile veliki broj specijalnih vozila, kontejnera i sl., mogli javiti, investiciju su morali financirati kreditima poslovnih banaka, a gdje im je ususret izašla Addiko banka koja im je, kako sami kažu, dala povoljne i fer uvjete.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost