Prema podacima Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom (ZOSI), u prošloj je godini gotovo 9,8 tisuća poslodavaca imalo zakonsku obvezu zapošljavanja osoba s invaliditetom. To su najvećim dijelom bile privatne tvrtke, oko 7 tisuća, te javni i civilni sektor, koji imaju više od 20 zaposlenih i kao takvi podliježu obvezi zapošljavanja osoba s invaliditetom.

Dvije su opcije koje imaju na raspolaganju – ispuniti obvezu, bilo zapošljavanjem ili zamjenskim opcijama poput stipendiranja i potpore samozapošljavanju osobama s invaliditetom ili plaćanja novčane naknade za neispunjenje kvotne obveze.

Otprilike trećina poslodavaca lani se, prema podacima ZOSI-a, odlučila za prvu opciju, dok je dvije trećine bilo sklonije platiti naknadu. Ona prema propisanom iznosi 20 posto minimalne plaće za svaku osobu koju su bili dužni zaposliti, a njihov broj utvrđuje se prema ukupnoj zaposlenosti kod poslodavca, u visini od 3% broja zaposlenih. U prošloj godini ta naknada iznosila je 935,5 kuna, a obračunava se prilikom isplata mjesečnih plaća.

Gledaju li se statistički podaci ZOSI-a iz proteklih godina, sam broj poslodavaca koji su u obvezi ispunjavanja ove kvote nije se bitno mijenjao, a ukupan iznos koji je plaćan za njezino neispunjenje čak je i manji (lani je bio 143,6 milijuna kuna, a primjerice 2018. gotovo 215 milijuna kuna), no tomu je pridonijela i smanjena visina naknade tijekom korone (s 30 na 20% minimalne plaće).

Raste, međutim, broj poslodavaca koji koriste poticaje za zapošljavanje osoba s invaliditetom i povećava se broj zaposlenih kod njih, kao i iznos potpora koje im država isplaćuje.

U Očevidniku zaposlenih osoba s invaliditetom u Hrvatskoj ih je krajem prošle godine evidentirano bilo ukupno 15,5 tisuća. Usporedbe radi, pet godina ranije bilo ih je 10,8 tisuća, a samo godinu radnije, u 2021., oko 11,6 tisuća.

Nema sumnje, na hrvatske poslodavce pozitivno djeluju poticajne mjere koje država daje za aktivnosti na otvaranju tržišta rada za osobe s invaliditetom. Lani je neku od ponuđenih mjera koristilo 788 poslodavaca, a mjerama je bilo osigurano zaposlenje 2603 osobe s invaliditetom. Gledano unatrag pet godina, te brojke su više nego udvostručene.

U 2018. potpore je koristilo 318 poslodavaca, a zahvaljujući njima bilo je zaposleno 1163 osobe. Ukupan iznos potpora koje su poslodavci iskoristili dotaknuo je dosad rekordnih 136 milijuna kuna.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Na raspolaganju im je stajalo 12 mjera, a najviše su lani posezali za subvencijama za plaće, kojih je isplaćeno gotovo 50 milijuna kuna.

Godinu ranije najviše interesa iskazali su poslodavci za potpore za razvoj novih tehnologija i poslovnih procesa s ciljem zapošljavanja i održavanja zaposlenosti u zaštitnim i integrativnim radionicama, no u 2022. godini on je bio nešto slabiji.

Potvrda HZZ-a

Godinama su u javnosti i među gospodarskim i poslodavačkim organizacijama trajale kampanje kojima se nastojalo podići svijest gospodarstva o potrebi uključivanja osoba s invaliditetom i razbijanju predrasuda i nepovjerenja poslodavaca prema ovim zaposlenicima, no izgleda da poticaji i nagrade djeluju bolje od kampanja.

Pozitivne pomake može se tako iščitati i iz podataka o nagradi u visini 30 posto minimalne plaće koju poslodavac može dobiti za svako zapošljavanje osobe s invaliditetom iznad propisane kvote. Lani je tu nagradu primio 261 poslodavac, dok su usporedbe radi prije pet godina pravo na tu nagradu imala samo 52 poslodavca. Većem broju tako zaposlenih osoba s invaliditetom, a lani ih je bilo 517, zasigurno je pridonijela i činjenica da je Vlada u vrijeme korone korigirala na više visinu nagrade, te je digla s 15 na 30% minimalne plaće i produljila iznos nagrade sa šest mjeseci na godinu dana.

Nagradama se ohrabruje i poslodavce koji nisu u obvezi da se angažiraju u zapošljavanju osoba s invaliditetom, a po podacima ZOSI-a tijekom prošle godine bilo ih je 53.

Govoreći u listopadu prošle godine prilikom proglašenja najboljih poslodavaca za osobe s invaliditetom, ministar rada i socijalne politike Marin Piletić naglasio je da Vlada godišnje izdvaja milijardu kuna za poticanje zapošljavanja osoba s invaliditetom, i da se time osigurava uključivanje na tržište rada oko 1400 osoba. Trendove na tržištu rada kada je populacija osoba s invaliditetom posrijedi pokazuju i podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje koji je u prosjeku prošle godine u evidenciji imao
2965 nezaposlenih iz populacije osoba s invaliditetom, što je za 315 manje nego godinu ranije, dok je u međuvremenu i na burzu rada došao veći broj nezaposlenih iz ove kategorije koji traže posao.

Bilo ih je u prosjeku lani oko 6,4 tisuće, dvjestotinjak više nego u 2021. godini.

Očekuje se i dalji rast

I ovi podaci potvrđuju da raste interes poslodavaca za koje zapošljavanje invalida ima nekoliko koristi – potvrđuju svoju društvenu odgovornost, a za to imaju i financijsku potporu.

Može se pretpostaviti da će, uz ovakvu poticajnu politiku, interes poslodavaca i dalje jačati.