Iako je tek započela javna rasprava o prijedlogu Pravilnika o otpadnom tekstilu i obući, tvrtke poput zabočke Regeneracije se recikliranjem tekstila bave već godinama.

Štoviše, kako pojašnjava direktor prodaje Regeneracije Goran Mikac, ova tvrtka je prije 60-ak godina i nastala na tom biznisu koji je s vremenom zamro. 

Velika potražnja
No, zadnjih godina je na tržištu sve veća potražnja za recikliranim materijalima pa oni kompletnu produkciju nastalu od reciklirane sirovine plasiraju u izvoz. Radi se prije svega o tekstilnim proizvodima namijenjenima zvučnoj i toplinskoj izolaciji u autoindustriji i građevini, ali sve više su prisutni i u industriji namještaja. "Od vlakana koja se dobivaju obradom otpadnog tekstila radimo zaštitu podova kod malerskih radova u građevini, a u čemu smo europski lider", navodi Mikac.

Njihova glavna izvozna tržišta su Njemačka, Italija, Austrija te Nizozemska. U Zaboku pojašnjavaju da bi im godišnje trebalo oko 8000 tona otpadnog tekstila da zadovolje postojeće narudžbe, a trenutno uspijevaju prikupiti oko 3500 tona ili 45 posto. "Vlakna koja se dobivaju reciklažom otpadnog tekstila su barem 10 posto jeftinija nego ona koja se uvoze kao gotova sirovina. Pri tome treba napomenuti da bi bolji sustav prikupljanja stare odjeće i tekstila imao puno širu korist jer građani dobivaju 50 lipa po kilogramu predanog otpada, komunalne službe imaju manje posla s njegovim transportom na odlagališta, a u konačnici se u čitavom sustavu mogu zaposliti dodatni ljudi", kaže Mikac.

Regeneracija planira u naredne dvije godine u potpunosti pokriti svoje potrebe za 8000 tona otpadnog tekstila godišnje, a u narednih četiri godine povećati kapacitet i na 20.000 tona. Trenutno 60 posto otpada dobivaju od tekstilne industrije, a 40 posto od samih građana. Mikac procjenjuje da u Hrvatskoj, prema konzervativnim izračunima, godišnje nastane 12.000 tona otpadnog tekstila, odnosno četiri kilograma po stanovniku. Neke liberalnije procjene govore i o više od 30.000 tona ili 12 kilograma po stanovniku. Sama Regeneracija zapošljava 200-injak radnika, a prošle godine ostvarila je prihod od nešto više od 70 milijuna kuna. Prema prijedlogu novog Pravilnika, obveza prikupljanja tekstilnog otpada stupila bi na snagu prvog dana 2016. godine. 

Uhodana praksa
Princip bi bio sličan onom s prikupljanjem PVC ambalaže, odnosno sve trgovine tekstilom i obućom veće od 400 četvornih metara bi imale obvezu da osiguraju spremnike za prikupljanje otpadne robe kakvu već prodaju. Tako bi prodavaonice tepiha morale prikupljati stare tepihe, a one s odjećom tekstil takve vrste. Sakupljeni otpad bi se po utvrđenom sustavu prodavao tvrtkama koje se bave preradom.