Danas su ti isti proskontejneri neizostavna karika u lancu svakog reciklažera. S direktorom S.T.P.-a, Markom Brnčićem, razgovarali smo o ostalim inovativnim proizvodima koje nude, s posebnim naglaskom na sustav polupodzemnih kontejnera Molok koji su danas, ističe Brnčić, ono što su Avermannovi kontejneri bili prije 20 godina.

S.T.P. je najviše poznat kao distributer finskih podzemnih spremnika Molok koje danas možemo naći u tridesetak hrvatskih gradova. Koje su glavne prednosti ovakve vrste spremnika nad običnim spremnicima za otpad?

Kada bi odgovor na pitanje morao biti koncizan i u jednoj rečenici ona bi glasio ovako: Molok ljudi vole! Naravno da je u današnje vrijeme potpuni apsurd izjaviti nešto tako za ‘kantu za smeće’“, ali upravo je to srž, jer Molok je puno više od kante za smeće. Molok je rješenje problema. Ima ogroman kapacitet na malom prostoru – 6,5 puta veći od dosadašnjih kontejnera, preša i hladi otpad, sam gasi eventualni plamen. Tih je jer se 2/3 ukupnog volumena nalazi pod zemljom, nema krađe sirovina, prevrtanja, dostupan je i djeci i invalidima, a pristup mu je uvijek čist jer se puni odozgo, a za razliku od velike većine ostalih sustava prazni se odozdo. Jednostavan je i praktičan, a uz sve navedeno i estetski lijep i dopadljiv te uniformiran, a i frekvencija između pražnjenja zna biti i duža od mjesec dana, jer se Molok prazni samo kada je 100% pun. Pražnjenje vrši jedan djelatnik koji je ujedno i vozač, a brzina iskrcaja 6500 litara skupljenog otpada ili korisne sirovine traje kraće od dvije minute.

U kojem ste gradu i kada ugradili svoj prvi podzemni spremnik? Da li je na početku bilo problema s prepoznatošću proizvoda i kakva je situacija danas?

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Molok sustav je prisutan u Hrvatskoj od 2004. godine. Prva instalacija je predstavljena 2009. u Velikoj Gorici i od tada u nepromijenjenom obliku i bez ikakvih intervencija u održavanju vrši svoju funkciju na radost svih građana. Oplata je od drva, pa bi joj nakon toliko godina dobro došlo osvježenje u vidu nove boje, no u ponudi imamo i oplatu od drvenog kompozita koja je puno zahvalnija i ne traži održavanje. Molok s njom izgleda svježe i nakon 30 godina eksploatacije.

Da, počeci su bili teški uz neizostavan podsmjeh, no danas Molok spada u najkopiranije brandove, pa tako svaka tvrtka koja drži komunalnu opremu u ponudi ima nešto što sliči na Molok, kako bi zadovoljila potražnju svojih klijenata, koji najčešće sami pitaju potaknuti dobrim recenzijama originalnog Molok sustava.

Prije dvije godine u Novom Vinodolskom i Crikvenici implementirali ste prve polupodzemne kontejnere s identifikacijom korisnika, što otvara mogućnost naplate prema odloženoj količini.

U S.T.P.-u se volimo našaliti na svoj račun kroz devizu: ‘Ne može Ministarstvo smisliti nešto toliko komplicirano i ne provedivo, da mi već sutra za to ne možemo ponuditi rješenje’. Tako je bilo i sa SSI Schäfer antibakterijskim posudama za otpad tzv. kantama za smeće koje nije potrebno prati i koje ne smrde. Isto tako i s identifikacijom korisnika, stalnim nadzorom količine ispunjenosti. Kruna onoga što smo ne samo lokalno ponudili svijetu je i prva robotizirana sortirnica koja ljudima vraća dostojanstvo i bitno reducira broj samoinficiranja različitim i često neizlječivim virusnim ili bakterijskim oboljenjima.

Osmislili ste podzemni spremnik koji se može koristiti kao plutajući zeleni otok u vodi. Kako ste došli na tu ideju i gdje se on koristi?

Kao direktor tvrtke, sa svojim djelatnicima prolazim kroz sve faze u implementaciji različitih sustava, pa iz prve ruke znam gdje nastaju problemi, a po prirodi sam svestran pa često povezujem stvari s kojima se drugi ljudi zbog njihove prirode posla ne susreću. Tako nastaju praktični polifunkcionalni proizvodi koji bitno smanjuju troškove onima koji s njima rade. Kada smo 90-tih krenuli s plasmanom abrollpreskontejnera, abrollkippere nije imao gotovo nitko, niti je znao koja je korist od takvih vozila. Pri samoj prodaji smo se često znali susretati s kupcima koji su nam znali reći: “Ali nama ne treba sve to što taj kamion može, nama treba samo kipper!?”. Danas gotovo nema komunalnog poduzeća koje ih nema. Za njih smo osmislili niz korisnih nadogradnji od trokomornog sanduka s kranom s kojim je u jednom dolasku moguće isprazniti sva tri kontejnera bez da se staklo, papir i plastika međusobno izmiješaju. Osmislili smo i hibridnu nadogradnju koja abrollkipper pretvara u absetzkipper, pa je tako s jednim vozilom moguće voziti sve kontejnere koji su do sad iziskivali dva različita kamiona. Osmislili smo i mobilnu pretovarnu stanicu, koja se pokazala izrazito efikasnom u borbi s brandom ‘Hrvatska birokracija’, a i prvu skidivu autonomnu press nadogradnju s kranom koja radi svoje jednostavnosti stoji manje od 200.000 kuna, što je barem 5 puta jeftinije od jednakovrijednog specijaliziranog vozila, s istim kapacitetom. Što se pak tiče samog pontona, kao nautičar često sam bio u prilici gledati kako ljudi ostavljaju smeće gdje god stignu i kako ono nerijetko s brodova završava u moru. Brojne akcije čišćenja podmorja za koje možemo reći sve, ali ne i da su jeftine i bezopasne ovim proizvodom postaju nepotrebne, jer ljudima omogućuje da sve svoje smeće s broda pohrane potpuno besplatno u kontejner koji samostalno pluta.

Naravno govorimo o vrlo raširenom načinu sidrenja ‘slobodnom vezu’. Ponton rješava i još nekoliko nerješivih aspekata, a to je kronični nedostatak prostora za zelene otoke u primorskim gradovima, nedostatak komunalne infrastrukture, vozila, nemogućnost pristupa kamionom u sezoni, kao i rješenje za stare gradove pod zaštitom u kojima nije moguće kopanje. Također omogućava pražnjenje s kopna i s mora, bez da ometa turiste, a i povećava priveznu liniju… Ponton istovremeno rješava toliko problema da je to zapravo fascinantno, a najveća mu je prednost što je nastao u Hrvatskoj. Kao i sa svakim novitetom treba proći određeno vrijeme kako bi se netko odvažio konačno i na taj korak, a zbog poslovne politike trenutno vam ne mogu otkriti kamo ide.

Koliko je primjena polupodzemnih spremnika raširena u Europi?

Gotovo da nema zemlje koja se ne koristi Molok sustavima. Danas su prisutni u 40 zemalja širom svijeta, na svim kontinentima s preko 140.000 instalacija. Kontejneri postavljeni prije više od 20 godina i danas su u funkciji tako se životni vijek kontejnera još uvijek ne zna. To proizvođaču daje veliku sigurnost, pa je danas Molok jedan od rijetkih brandova koji na svoje proizvode daju jamstvo od 10 godina. U Hrvatskoj ih je trenutno preko 400 u gotovo 40 gradova podjednako razgranatih po svim županijama.

Bilo je prigovora da su polupodzemni spremnici preskupi u odnosu na klasične spremnike. Koliko je zapravo cijena jednog Molok podzemnog spremnika i čime se ona opravdava?

Takve prigovore i informacije šire protivnici polupodzemnih sustava. Ako uzmete u obzir da samo jedan Molok može zamijeniti 55 kanti od 120 litara ili 110 kanti od 60 litara ili 6 kontejnera od 1100 litara vrlo brzo ćete dobiti računicu da uz sve gore navedene benefite koje vam MOLOK nudi dobijete i još jedan; Molok stoji manje.

U svojoj ponudi imate i razne industrijske strojeve, usitnjivače i kontejnere. Po čemu se oni razlikuju od konkurencije i tko ih koristi Hrvatskoj?

Zastupamo samo tvrtke koje po svojoj tradiciji i kvaliteti spadaju u sam vrh trenutno dostupne ponude na tržištu. To su brandovi koji su vlasnici patenata i kao takvi s rezultatima teško dostižnim konkurenciji. Svi mi koji započinjemo neki posao gledamo kako proći što jeftinije, nedugo nakon uhodavanja shvaćamo da nemamo vremena, a ni novca razvijati nekakve poluproizvode s tvrtkama koje su nam ih ponudile ispod tržišne cijene. Zastupanje najboljih je i jedan od najboljih načina u suzbijanju korupcije, jer naše stranke ne ubiru proviziju od nas, nego od proizvoda koje smo im prodali kroz njihovu eksploataciju, a ti proizvodi traju i traju i traju…

Tvrtka je 2012. nagrađena ‘Eko oskarom, priznanjem Ministarstva zaštite okoliša i prirode za uvođenje na hrvatsko tržište napredne tehnologije za privremeno skladištenje bio komponente otpada. Što vam značila ta nagrada i da li vam je otvorila neka nova vrata?

Svako priznanje nas veseli i puni nam baterije, no ipak najveće priznanje nam dolazi od naših kupaca i krajnjih korisnika tj. građana koji itekako znaju razlikovati kvalitetu. Još nas više vesele povratnici koji nam nisu vjerovali, ali sada nakon izgubljenog vremena, dobiti, ali stečenog osobnog iskustva ipak radije kupuju skuplji proizvod. Nagrade i priznanja nam ne otvaraju vrata, ona su tu samo kao potvrda onoga u što je teško isprava povjerovati.