Uoči proslave Dana grada Vukovara 3. svibnja, Vlada je u četvrtak prihvatila program obnove njegove komunalne i elektroenergetske infrastrukture koji obuhvaća 59 programa, a vrijedan je više od 1,4 milijardi kuna.

Odlučeno je i da se Fond za obnovu i razvoj grada Vukovara povećava za 50 posto, odnosno za 20 milijuna kuna.  Za cestovnu i željezničku infrastrukturu planira se ukupno 19 projekata, vrijednih oko 727 milijuna kuna, zatim 13 projekata ulaganja u vodno-komunalnu infrastrukturu, u iznosu od 315,5 milijuna kuna. Jedan od projekata odnosi se na ulaganja u elektroenergetsku infrastrukturu, u iznosu od 50,5 milijuna  kuna.

Gospodarski i socijalni razvoj Vukovara obuhvaća 18 projekata iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija, u iznosu od 143 milijuna kuna.  Gradi se i 19 kilometara dugačka obilaznica, jer postojeća nije u stanju preuzeti tranzitni promet, koji se odvija gradskim ulicama. U naredne tri godine na gradske će se ceste uložiti 242 milijuna kuna. U  programu je i projekt regeneracije malih gradova na ratom pogođenim područjima od 85,6 milijuna kuna te strateški projekt arheološkog parka Vučedol od 118 milijuna kuna.

U sanaciju obale Dunava od Vukovara do Vučedola ulaže se 139 milijuna kuna.  Premijer Andrej Plenković istaknuo je da je program rađen u tijesnoj suradnji s Gradom Vukovarom. Za komentar smo zamolili Ivana Penavu, gradonačelnika Vukovara.

"Zadovoljni smo Vladinim potezom, ovo je značajan iskorak, a govori koliko vremena nam treba da dobijemo grad kakav je bio prije rata. Vladina komisija procijenila je izravne ratne štete na 9,5 milijardi kuna, od toga pola u gospodarstvu, a neizravne su bile i nekoliko puta veće. Dosad je u obnovu uloženo tri do četiri milijarde kuna. Naročito malo je dobilo gospodarstvo pa stavljamo naglasak na to da Vukovar opet bude snažan industrijski centar", rekao je Penava.

Puno se očekuje od najavljivanog Zakona o poticanju investicija u grad Vukovar, po kojem bi poduzetnici bili oslobođeni plaćanja poreza na dobit. Penava kaže da je "interes potencijalnih ulagača ogroman, no mogući su problemi s Bruxellesom. Za njih imamo  argumente – ratnu štetu i strašan pad BDP-a po stanovniku, prije rata je bio iznad prosjeka a sada je višestruko slabiji".