U posljednjim izmjenama nekoliko poreznih propisa (paket koji s primjenom kreće 1. siječnja 2015.) skrivaju se i neke zamke koje bi poduzetnike mogle navesti na slizak financijski teren. Moguće je u nekim slučajevima po novome uštedjeti tako da se izbjegnu brzoplete odluke. U suprotnom to može biti bumerang koji će dovesti do udara potencijalnih novih troškova. Takav je slučaj eventualnog prijelaza na novi obračun PDV-a po naplaćenoj realizaciji koji se, uz dosadašnje obrtnike, sad otvara i za male tvrtke s prihodom do tri milijuna kuna. No, stručnjaci savjetuju oprez svima s tzv. graničnim prihodom. 

Pozajmice po novome
Ponekad je pak potreban pravi poduzetnički zaokret od dosadašnje prakse. Primjer je u sklopu izmjena Zakona o porezu na dohodak, gdje se uz veliku novost oporezivanja kamata na štednju porezom na dohodak smiješe i određene uštede poduzetnicima. To se tiče onih koji prakticiraju pozajmice svojim tvrtkama. A po novome više se ne isplate one beskamatne. U primjeni nekih poreznih novosti za poduzetnike situacija nije crno-bijela, upozorava revizorica Dubravka Kopun.

Prijedlozi izmjena Zakona o porezu na dobit, Zakona o porezu na dodanu vrijednost, Zakona o porezu na dohodak i Zakona o porezu na promet nekretnina, koji su izglasani u Saboru 25. studenoga, sadrže zapravo neke mogućnosti iz krilatice velikog gurua i oca menadžmenta Petera Druckera. Njegove riječi da se "rezultati ostvaruju iskorištavanjem mogućnosti, a ne rješavanjem problema" pokazuju se u ovom slučaju točnima. Dubravka Kopun skreće, naime, pozornost na to da su neke kamate i dosad bile oporezovane, po stopi od 40% (uvećano za prirez), i to se odnosilo na situacije u kojima su fizičke osobe odobravale pozajmice poduzećima. Kako je bila riječ o visokoj poreznoj stopi, većina fizičkih osoba – vlasnika poduzeća, podsjeća, odlučivala se na odobravanje beskamatnih pozajmica, pa su poduzeća tako ostvarivala veću dobit prije oporezivanja.

Veća dobit poslovanja utjecala je izravno i na veću poreznu obveznu i s naslova poreza na dobit po stopi od 20 posto. No, usvojenim izmjenama Zakona o porezu na dohodak te kamate oporezivale bi se od 1. siječnja 2015. po stopi 12 posto, umjesto postojećih 40. "Dakle, stopa poreza izjednačila bi se sa stopom oporezivanja isplate udjela u dobitku, odnosno dividendi. U takvim situacijama fizičkim osobama, koje su ujedno vlasnici poduzeća, financijski je oportunije isplaćivati kamate na odobrene pozajmice nego odobravati beskamatne pozajmice poduzećima te plaćati porez na dobit po stopi od 20 posto, a zatim finalno prilikom isplate udjela u dobitku, tj. dividende, podmiriti dodatnih 12 posto poreza na dohodak uvećano za prirez", kaže D. Kopun. Dodaje da je za očekivati da će kod poduzeća, kojima su beskamatne pozajmice odobrili vlasnici fizičke osobe, troškovi kamata u budućim razdobljima porasti u računu dobiti i gubitka. To će u konačnici, smatra, dovesti i do manjeg priljeva s naslova poreza na dobit.

Rizik s PDV-om 
I kad je riječ o mogućnosti prijelaza na obračun PDV-a po naplaćenoj realizaciji, D, Kopun upozorava na rizik. Potenciraju ga realne šanse da njemu, kao olakšanju uvjeta poslovanja usljed nelikvidnosti, pribjegnu mnogi poduzetnici koji ispunjavaju zakonski uvjet. Poreznim obveznicima je na volju ostavljena mogućnost odabira, s tim da je opcija proširina i na sve poduzetnike čiji je prihod u prethodnoj kalendarskoj godini bio manji od tri milijuna kuna. "Frapantan je podatak da će prema projekcijama Porezne uprave čak 87% svih poduzetnika, odnosno njih 120.000, ostvariti uvjete za obračun PDV-a po naplaćenoj realizaciji.

Uzevši u obzir trenutačnu likvidnost većine poduzetnika u Hrvatskoj, za očekivati je da će većina poduzetnika odlučiti se za oporezivanje putem ovog modela", kaže D. Kopun podsjećajući na to da promjena modaliteta oporezivanja nije automatska (uz uvjet zadovoljenja uvjeta visine prihoda), već treba prijaviti se u sustav oporezivanja prema naplaćenim naknadama najkasnije do 20. siječnja 2015. Nakon prijave taj model oporezivanja ostaje na snazi tri godine, s time da ako poduzetnik ostvari prihode veće od tri milijuna, postaje obveznik oporezivanja PDV-om po obavljenim isporukama. U takvim situacijama u prijavi PDV-a za prvo razdoblje oporezivanja nakon prelaska na obračun PDV-a prema obavljenim isporukama moraju se iskazati sve isporuke kao obavljene, tj. nenaplaćene isporuke prije promjene načina obračuna PDV-a evidentira se kao naplaćene. 

Jednokratan udar
Paralelno, ostvaruje i pravo na odbitak PDV-a sadržan u primljenim isporukama na koje nije platio do promjene načina obračuna PDV-a. Kopun, pak, upozorava na veliku vjerojatnost da će u tim situacijama visina obračunatog PDV-a na isporuke biti veća od obračunatog pretporeza. To će, kaže, "sigurno dovesti do značajnog jednokratnog financijskog udara u trenutku prijelaza s modela oporezivanja po naplaćenoj realizaciji na model oporezivanja po isporukama". "Svakako je za razmisliti poduzetnicima koji su 'granični', tj. prihodi im nisu značajnije niži od tri milijuna, da zadrže modalitet oporezivanja na bazi isporuka, odnosno da ne prelaze na model oporezivanja po naplaćenoj realizaciji kako bi izbjegli značajnije financijske udare prilikom prijelaza s jednog modela oporezivanja na drugi model", kaže D. Kopun. 

Oporezivanje kapitalnih dobitaka od 2016.

Ako prodajete vlasnički udjel, učinite to što prije  

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

I kod oporezivanja kapitalnih dobitaka po stopi od 12 posto, iako to kreće tek 1. siječnja 2016., nužno je, upozorava Dubravka Kopun, već u ovoj fazi obratiti pozornost na neke odredbe. Ponajprije se to odnosi na one koje definiraju da je predmet oporezivanja realizirani kapitalni dobitak ostvaren unutar tri godine. Oporezivanje bi se obavljalo po pojedinačno ostvarenom primitku, koji je izvor kapitalnog dobitka, no u obzir se uzima i pravo na kapitalni gubitak, ali najviše do visine ostvarenih kapitalnih dobitaka tekuće godine. To se odnosi i na prodaju udjela u trgovačkim društvima u roku kraćem od tri godine, pa će u takvim situacijama, kad je riječ o prodaji udjela u roku kraćem od tri godine, razlika između 'nabavne vrijednosti' i 'prodajne vrijednosti' biti oporezovana porezom na dohodak od kapitala po stopi od 12 posto. "Ako ste razmatrali mogućnost reorganizacije vlasničke strukture, primjerice, prijenos udjela s pravnih osoba na fizičke osobe s namjerom prodaje pojedinih društava, za razmisliti je što ranije provođenje ove reorganizacije prije stupanja na snagu odredbi vezanih uz oporezivanje kapitalne dobiti", kaže ona pritom navodeći primjer Slovenije, gdje je trenutačno na snazi propis da se porez na dohodak od kapitala ne utvrđuje ako je prošlo više od 20 godina od trenutka stjecanja. "No, u razgovoru s kolegama iz Slovenije objašnjeno nam je da je i prilikom prvobitnog uvođenja dohotka od kapitala na ovakve transakcije također bilo propisano razdoblje od tri godine, ali je postupno taj broj godina samo rastao, dok posljednjim izmjenama nije definirano razdoblje od 20 godina. Iako ne prizivamo ovakve odredbe u hrvatskom zakonodavnom okviru, mislimo da smo dužni upozoriti na mogući sličan scenarij", zaključuje D. Kopun.