Hrvatska ima ukupno 128 gradova, no koliko je među njima pametnih gradova? Mogu li, kako i u kojim segmentima postati pametniji? Koliko hrvatski gradovi ulažu u poboljšanje infrastrukture i koliko u tim ulaganjima vode računa o pametnim, tehnološkim rješenjima?

Odgovor na to pitanje treću godinu zaredom pružit će projekt Pametni gradovi – gradovi budućnosti, inicijativa koju je pokrenuo Poslovni dnevnik, s ciljem promocije izvrsnosti i inovativnosti 'smart city' i srodnih inicijativa implementiranih u hrvatskim gradovima, ali i podizanju opće svijesti javnosti oko važnosti razvoja novih tehnoloških, organizacijskih i logističkih rješenja usmjerenih na poboljšanje kvalitete života stanovnika hrvatskih gradova. .

Prema podatcima Financijske agencije (Fina), poduzetnici u pet  pametnih gradova: Zagrebu, Puli, Labinu, Ivancu i Umagu, koji su taj status ponijeli na prošlogodišnjoj konferenciji Poslovnog dnevnika, zaslužni su za više od polovice novostvorene vrijednosti u hrvatskom gospodarstvu. Ukupno je u tih pet gradova aktivno 39.315 poduzetnika, a  u 2015. ostvarili su 94,5 milijardi kuna novostvorene vrijednosti.

Podatak je to koji pokazuje važnost pametnih gradova za budućnost države, a Poslovni dnevnik i ove godine, treći put zaredom, poziva sve gradove da se prijave na natječaj na platformama Poslovnog dnevnika i ponesu nagradu u nekoj od pet kategorija: Pametna tehnologija, Pametna uprava, Pametni sport, Pametna energetika/okoliš i Pametna mobilnost.

Pametni gradovi – Gradovi budućnosti zamišljen je kao polugodišnji projekt koji se sastoji od uvodnog / najavnog dijela u trajanju od svibnja do listopada u kojem u najavnoj kampanji projekta, kroz novinske priloge, upoznajemo zajednicu sa Smart City inicijativama u Hrvatskoj i u ostalim europskim zemljama, dostupnim tehnološkim rješenjima te relevantnim znanstvenim istraživačkim radovima, te od  završne faze projekta u obliku konferencije koja je ujedno i središnja manifestacija projekta 9. i 10. studenoga 2017. , Zračna luka Franjo Tuđman, Zagreb.