Na panel diskusiji pod nazivom Od ideje do uspješnog biznisa, dobri primjeri iz prakse, sudjelovali su gradonačelnik Pregrade Marko Vešligaj, Hrvoje Galičić, savjetnik uprave HBOR-a, potom Boris Vuglec, vlasnik Vuglec Brega te Milan Burić iz Stakloreza Burić, a moderator je bio Vladimir Nišević, zamjenik glavnog urednika Poslovnog dnevnika.

Sudionici su se složili da je među poduzetnicima i obrtnicima više optimizma. "Krenulo je, neki investitori su još 2006. otkupili zemljište od grada no zbog krize su bili značajno usporeni. Lokalna vlast im pomaže koliko može, primjerice oslobođeni su plaćanja doprinosa", rekao je gradonačelnik Vešligaj. Kao najvećeg poduzetnika izdvojio je Kostel promet vezan uz auto industriju, koji ima 480 zaposlenih i sto posto svoje proizvodnje izvozi. Istaknuo je i da Pregrada ove godine izdvaja 94.000 kuna za subvencioniranje kamata , što koristi osmero lokalnih poduzetnika. Kao problem istaknuo je smještaj Pregrade van glavnih puteva, u blizini nemaju kvalitetnu prometnicu, autocestu li željezničku prugu, a mnogi putuju na posao u Zagreb. Zato u Pregradu nema značajnijeg doseljavanja, a broj stanovnika pao je za 500 od prošlog potpisa. Međutim, investitori dolaze, zaposlenost snažno raste, pa Vešligaj tu vidi šansu i za demografski oporavak svog grada.

Kaže i kako lokalne samouprave zbog porezne reforme nisu osjetile povećanje svih prihoda. Planira veća ulaganja u infrastrukturu u Poslovnoj zoni Pregrada, a zalaže se i za veću decentralizaciju RH "jer od lokalne se zajednice sve više očekuje. Mi kao grad napravili smo što god smo mogli, dajemo olakšice, pomažemo poduzetnicima jer smo svjesni da svi ovisimo o njihovu poslovanju. No ima i problema – primjerice nemamo zemljišta koje bi im mogli prodati. Cilj nam je imati svake godine po jedno veliko ulaganje u našu poslovnu zonu, a takvih najava ima", rekao je Vešligaj. Govoreći o pomoći iz europskih fondova, poduzetnik Milan Burić požalio se da su njegovu tvrtku "zaobišle sve potpore osim subvencionirane kamate" jer je on u gospodarsku zonu došao prvi još 2008., kad takve pomoći poduzetnicima nije bilo.

"Mi dosta ulažemo u ljude, pratimo razvojne trendove u svijetu, imamo rast od pet do 15 posto godišnje i svake godine sve više izvozimo i zapošljavamo", rekao je Burić, koji se sprema na investiciju tešku između osam i deset milijuna kuna. "Ako ne dobijemo neku pomoć od europskih fondova, znatno će nam se smanjiti konkurentnost. Intencija nam je ići prema zapadu, po znanje i novu tehnologiju", rekao je Burić. Kaže da mu dolaze ljudi zaineresirani za njegove prizvode, "koji moraju biti kvalitetni jer prosječnost više ne prolazi". Kao dobru mogućnost za plasman ugostiteljske opreme kakvu proizvodi spomenuo je obnovu hotela na Jadranu, a posebno onih luksuznih u Dubrovniku, iako poslovanje ometaju carinske formalnosti na granici sa BiH. "Treba pratiti što rade Valamar, Ugo grupa. Jako puno stvari uvozimo, a mogli bi ih i sami proizvesti", rekao je Burić.

Bankama je zamjerio što "kompliciraju s izdavanjem garancije, to traje po mjesec dana iako bi moglo biti gotovo u roku od 24 sata". Istaknuo je kako su na poticaj obrtnika i poduzetnika u Pregradi smanjeni parafiskalni nameti. "Neki su nameti sada i po pet puta manji nego ranije. Osjeća se napredak, ali trebao bi biti brži", rekao je Burić upozorivši kako sada svaki obrtnik s jednim zaposlenikom mora imati voditelja zaštite na radu. Pozvao je na bolju povezanost komora i poduzetnika te napomenuo da u njegovu kraju broj obrtnika raste, dok u ostatku Hrvatske pada po stopi od pet posto godišnje. Hrvoje Galičić (HBOR) rekao je da su u krizi banke pooštrile pristup odobravaju sredstava, "pa HBOR kompenzira takvo smanjenje kreditne aktivnosti novim programima i povoljnijim uvjetima financiranja".

Također je spomenuo novi proizvod-osiguranje izvoza kao garanciju da će se izvezena roba i naplatiti. "Tijekom 2015. imali smo 120 posto više aktivnosti nego prošle godine, a posebice je rasla direktna kreditna aktivnost", rekao je Galičić. HBOR je u prvih osam mjeseci ove godine imao 4,7 milijarda kuna direktnog ulaganja, a u zadnje tri godine u Zagorje su uložili 400 milijuna kuna. U porastu je broj malih projekata jedinica lokalne samouprave, a 20 posto ukupne kreditne aktivnosti odnosi se na infrastrukturne projekte. "Vidi se da izlazimo iz krize. Prije su se krediti davali za obrtna sredstva odnosno za preživljavanje. Trend se sada mijenja, pa sada 80 posto ide za nove investicije" rekao je Galičić, koji očekuje dodatno aktiviranje investicija vezanih uz europske fondove.

Za sredstva HBOR-a aplicirao je i Boris Vuglec, vlasnik seoskog turizma Vuglec Beg, koji želi napraviti bazen i wellness, a smještajne kapacitete povećati za 50 posto. Vuglec je govorio o svojim poduzetničkim počecima u građevinsko sektoru, da bi onda prije 12 godina, želeći sačuvati od propadanja mjesto na kojem se rodio, ušao u seoski turizam. "Vuglec Breg je propadao, bio je zapušten, počeli smo otkup zemljišta od ostalih vlasnika i 2003. sagradili vinariju, zasadili četiri hektara vinograda, podigli smještajne kapacitete, a sve to uz potporu županije i ministarstva turizma. Zagorje je idealno za turizam i mi sada zapošljavamo preko 20 ljudi. Imamo stani rast, osjeća se da je bolja klima", rekao je Vuglec. 

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost