Zagreb se prošle srijede pridružio obilježavanju Međunarodnog tjedna Hellen Keller – tjedna svjesnosti o gluhosljepoći, tradicionalnom povorkom "Šetnja Hellen Keller" koja je na tridesetak minuta u šetnji središtem glavnog grada ujedinila brojne građane u inicijativi kojoj je cilj upozoriti društvo na postojanje gluhoslijepih osoba i na probleme s kojima se suočavaju.

Međunarodni tjedan Hellen Keller obilježava se već više od trideset godina diljem svijeta svake godine koncem lipnja, a ime je dobio po gluhoslijepoj američkoj spisateljici koja se neumorno i bez odustajanja borila da svijetu dokaže da je njezina gluhosljepoća ne sprečava, već joj daje snage za život. U Hrvatskoj manifestaciju organizira Hrvatski savez gluhoslijepih osoba Dodir, čija je voditeljica ureda Ivana Zima istaknula kako je cilj Tjedna jačanje svjesnosti o gluhosljepoći kao dvostrukom senzoričkom oštećenju – istodobnom oštećenju sluha i vida – koji u Hrvatskoj trenutno pogađa oko 1400 osoba.  "Događanjima tijekom Tjedna najviše nastojimo raditi na osvještavanju javnosti o postojanju osoba koje su često, zbog nemogućnosti komunikacije jer ne mogu niti primati niti davati informacije, izolirane i isključene ne samo iz šire društvene zajednice, već i unutar vlastitih obitelji", rekla je Zima.

Središnji događaj manifestacije je "Šetnja Hellen Keller", simbolička crveno-bijela povorka središtem grada, prema bojama štapa gluhoslijepih osoba, a ono što se posebno želi njome naglasiti je da te osobe ne žele postati dio društva, već da one to jesu, napomenula je. "Posebno se koncentriramo na njihove pozitivne priče i na to što one usprkos svojim oštećenjima mogu, te na koji način onime što rade mogu i žele doprinose našoj zajednici", istaknula je Zima. Iako je Hrvatska još 2007. godine kao treća država u svijetu potpisala Konvenciju UN-a o pravima osoba s invaliditetom, gluhoslijepe osobe se i dalje susreću s brojnim preprekama u ostvarivanju ljudskih prava te s predrasudama i nerazumijevanjem javnosti. Tako je u Hrvatskoj trenutno šestero gluhoslijepe, gluhe ili nagluhe djece koja nemaju pravo na prevoditelja u vrtiću, čime im je već u najranijoj dobi uskraćena komunikacija, upozorila je.

 Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak istaknula je kako su gluhoslijepe osobe u mnogim segmentima društva još uvijek u nepovoljnijem položaju, od prava na obrazovanje, na pristup informacijama, do problema vezanih za prevoditelje, jer koliko god je podrška osigurana, i dalje je nedovoljna. "Sustav mora naći načina u zakonodavnom okviru da prepozna njihove potrebe. Sluha za nas ima, ali i dalje postoje određene zapreke koje nisu dovoljno jasne i uvijek se tiču financijskih ograničenja, što mi ne prihvaćamo, jer svi imaju pravo na život kao i drugi, a da bi to mogli ostvariti potrebna nam je podrška", poručila je.  Povorka je krenula nešto iza 18 sati kod Glazbenog paviljona na Zrinjevcu, a sudionici, njih oko 150, prošetali su uz pratnju bubnjeva Praškom, preko Trga bana Jelačića, Margaretskom ulicom do Cvjetnog trga, te Teslinom natrag. Nosili su majice s natpisima "Gluhoslijepi su mrak" i transparentne kojima su poručivali "Imamo pravo na komunikaciju" i "Sami možemo tako malo, a zajedno tako mnogo".