Neto dobit svih poduzetnika u prošloj godini u Hrvatskoj je premašila rast od 100 posto, s time da je u sedam županija Jadranske Hrvatske ona skočila za impresivnih 758 posto, na 4,1 milijardu kuna, što je umanjilo zaostajanje juga zemlje za unutarnjim županijama Kontinentalne Hrvatske, premda je i njihova dobit snažno rasla, za 61 posto, i premašila 13 milijardi kuna.

Prema analizi Financijske agencije, temeljenoj na podacima iz financijskih izvješća hrvatskih tvrtki za 2015., ublažavanju razlike "morske" i kontinentalne Hrvatske najviše su pridonijeli dobri konačni rezultati koje su iskazali porečka Adris Grupa, riječki brodograditelj 3. maj i Dubrovački vrtovi sunca, te splitski građevinar Konstruktor inženjering, a za popravljanje ukupne slike zaslužno je i smanjenje gubitaka Atlantske plovidbe i Rezidencije Skiper. 

Južnjaci ekonomičniji  
Od ukupno 106,6 tisuća poduzetnika 61,5 posto je imalo sjedište u Kontinentalnoj, a 38,5 posto u Jadranskoj RH. Poduzetnicima na Jadranu prihodi su rasli dvostruko brže nego na kopnu, no ukupno gledajući na kopnu su prihodi dosegli 504 milijarde kuna, a na Jadranu 2135 milijardi kuna. "Suprotno uvriježenim stereotipima o (ne)poduzetnosti stanovnika na priobalnom dijelu Hrvatske, broj poduzetnika na 1000 radno sposobnih stanovnika, veći je u Jadranskoj Hrvatskoj, 34,4 poduzetnika, dok je na razini Kontinentalne Hrvatske on manji za oko 21 posto, odnosno na 1000 radno sposobnih stanovnika ima 27,3 poduzetnika", ističu iz Fine.

No, produktivnost rada mjerena ukupnim prihodom po zaposlenome, kao i po dobiti po zaposlenome, veća je na kopnu nego u morskim županijama, dok je ekonomičnost ukupnog poslovanja veća kod poduzetnika Jadranske Hrvatske. Produktivnost rada mjerena prihodom po zaposlenom u kontinentalnoj regiji iznosila je 833 tisuće kuna, a u jadranskoj 581 tisuću, dok je produktivnost mjerena dobiti po zaposlenom na kontinentu bila na razini od 21,5 tisuća kuna, a na Jadranu tek 17,6 tisuća. Ekonomičnost ukupnog poslovanja veća je, pak, kod poduzetnika na Jadranu; oni su na 100 kuna ukupnih rashoda lani ostvarili 104,5 kuna prihoda, dok su poduzetnici u kontinentalnom dijelu  ostvarili 103,5 kuna.

Plaće veće na kontinentu
Gleda li se broj zaposlenih, kod 65,5 tisuća poduzetnika iz kontinentalnog dijela zemlje broj je povećan za 3,3 posto, dok je na Jadranu zaposlenost kod tamošnjih 41 tisuće poduzetnika povećana za 4,4 posto. Pri tome su neto plaće kod onih na kontinentu bile iznad državnog prosjeka, 5136 kuna, dok su kod poduzetnika na moru one prosječno iznosile 4714 kuna. Udio Kontinentalne Hrvatske u ukupnim prihodima poduzetnika u Hrvatskloj lani je bio 79 posto, u ukupnim rashodima 79 posto, u dobiti 71,4 posto, u gubicima 67,2 posto, odnosno 76 posto u konsolidiranoj neto dobiti.