Unatoč mnogobrojnim uspješnim pokazateljima, ne može se biti zadovoljan prilikama u drvnoj industriji, jer još uvijek postoji previše ozbiljnih ograničenja i potencijalnih opasnosti za razvoj sektora.

Problematike razvoja pojedinih regija ili pojedinih skupina proizvođača također zaslužuju biti u fokusu budućih obrazovnih projekata, koji trebaju otkloniti najveće sektorsko ograničenje nedostatka kadrova. Jačanje kadrovskog potencijala treba iz više osnova! Prvo, drvna industrija je radno intenzivan sektor, jer najobičnije operacije i banalne funkcije u tvrtkama prerade drva podrazumijevaju stručnu i specijaliziranu radnu snagu. Drugo, sve više se traže i specijalisti, odnosno visoko školovani stručnjaci, bez kojih nije moguće sudjelovati u sektorskim procesima na razini EU.

Predlaganje nacionalnih i EU politika u sektorima prerade drva i proizvodnje namještaja, posebice one politike i mogući projekti koji se tiču korištenja sredstava iz EU fondova, podrazumijevaju njihovo uspješno provođenje samo ako se osigura sudjelovanje i učešće odgovarajućih stručnjaka. Treba uzeti u obzir EU financiranje i stalnu potrebu većeg korištenja sredstava za poticanje ruralnog razvoja, implementaciju kohezijske politike ili elemenata kružne ekonomije u EU. U Hrvatskoj općenito nedostaju kvalificirani stručnjaci i osobe s projektnim iskustvima. Sve te EU ciljeve i očigledne izazove nije moguće ostvariti uz trend negativne selekcije kadrova i relativno lošu percepciju sektora kod učenika i njihovih roditelja.

To je rak-rana cijele prerađivačke industrije, koja očito nije dovoljno atraktivna za privlačenje perspektivnih kadrova u mlađim generacijama. Šuma i drvna industrija su jedini jamac i nositelj opstanka i razvoja ruralnih krajeva, a Hrvatske šume i državna tijela trebaju to svojim politikama stalno potvrđivati i aktivno doprinositi. U stručnim krugovima se posljednjih mjeseci vodi dinamična rasprava na aktualnu temu smrekovog potkornjaka, koji nemilosrdno uništava stabla na području Gorskog kotara. Na području grada Čabra imamo slučajeva da je i 50% šume napadnuto tim nametnikom i vidi se da je država zakazala u pravovremenoj reakciji na ovu elementarnu nepogodu. Nužan je usklađen pristup državnih institucija u području zaštite okoliša, šumarstva i drugih nadležnih sektora i bolja koordinacija oko razvoja planinskih područja.