Uz postojeću industrijsku zonu u svom zaleđu, najveću i najuređeniju u RH, Grad Bakar ima u planu gospodarskog oživljavanja područja u samome naselju, na području nekadašnje koksare, a gdje je u planu i izgradnja marine sa 360 vezova, doznalo se na Poslovnom uzletu Grada Bakra, održanom u ponedjeljak.

„Na području Bakra imamo nešto što je bilo zagađeno, koksaru koja je u međuvremenu sanirana i izravnata, no ona je mrtvi kapital, a kočničar nam je državna administracija! Još prije godinu dana uputili smo pismo namjere i ponudili šest milijuna kuna za otkup upravne zgrade na platou, u koju bi smjestili poduzetnički inkubator. Zato u petak u Zagrebu imamo sastanak u resornom ministarstvu. Susrest ćemo se s ministrom Goranom Marićem, jer je u pripremi novi zakon o državnoj imovini. Zalažemo se za decentralizaciju i nastojimo da se lokalne vlasti brinu o onome što je obuhvaćeno urbanističkim planovima. Dosad se na odgovor državne administracije čekalo po nekoliko godina, a država često i ne zna da određene čestice postoje, rekao je Tomislav Klarić, gradonačelnik Bakra na panel diskusiji o razvoju poduzetništva u Gradu Bakru.

Novi urbanistički plan koji će razmatrati gradsko vijeće predviđa i marinu, a prije svega mora se pričekati okončanje likvidacije koksare. Na području te zone u obzir dolaze samo ekološki čiste djelatnosti, pa se tako planira dio obale koristiti za pretovar drva i soli. Novi urbanistički plan predviđa hotel, dječji vrtić i heliodrom.

„Želimo zadržati mlade ljude koji završavaju fakultete. Bakar vidimo kao gospodarsko sredite Hrvatskog primorja, odredili smo da prirez bude nula posto. Naša industrijska zona, najveća u RH, ima 22 nova poslovna subjekta, a posebno nas veseli pismo namjere za dodatnih 68.000 kvadratnih metara novog zemljišta, interesenti dolaze iz Njemačke, Nizozemske. I susjedne općina Čavle diže svoju gospodarsku zonu koja se naslanja na našu. Kod nas se proizvodi, skladišti i prodaje. Kad smo planirali gospodarski uzlet Bakra, opredijelili smo se da uz glavnu prometnicu otvorimo trgovačke centre. Zato je bilo kritika da poslovnu zonu pretvaramo u trgovačku zonu. Međutim, uprihođeni smo novac namjenski potrošili na zemljište i infrastrukturu a sada želimo ponuditi poslovne prostore za manje poduzetnike i obrtnike. U planu je i manja industrijska zona u naselju Hreljin, koja bi do kraja godine trebala dobiti građevinsku dozvolu, rekao je gradonačelnik.

„Državna administracija ne može shvatiti da se život odvija sada, ljudi uzimaju kredite a onda moraju dugo čekati. Treba se biti brz, svega 68 dana je prošlo od potpisivanja ugovora o zakupu zemljišta sa Kaltenbergom pa do početka građenja njihovog objekta – dobili su pravno čisto zemljište, kompletnu infrastrukturu i savjete naših stručnjaka“, dodao je Klarić.

Ivna Kauzlarić, pročelnica Ureda Grada Bakra, naglasila je poticanje malog i srednjeg poduzetništva kroz desetak mjera, a najveći je interes za sufinanciranjem kamata poduzetnicima, za što se godišnje izdvaja do 150.000 kuna.

Nadalje, investitorima je jako zanimljivo da se svakoga tko se bavi proizvodnjom a ima središte tvrtke u Bakru oslobodi od plaćanja 30 posto komunalnog doprinosa. Uz to, dijele se potpore novoosnovanim tvrtkama za kupnju informatičke opreme, za certificiranje i odlazak na sajmove.

Broj nezaposlenih lani je u Bakru pao za 40 posto, a stopa nezaposlenosti sada iznosi između pet i sedam posto.

RAZVOJ

‘Prodaja, operativa i financije konačno u istom ritmu’: Razgovor s Brigitom Kovačević (Intera) i Vericom Jurković (Datalab Hrvatska)

Konditorska industrija

Stevan Vujošević otkriva zašto je čokolada i dalje luksuz

Okupljenima se obratio i Damir Juretić iz tvrtke Vargon, koja u industrijskoj zoni zapošljava 230 ljudi. „Mi nismo koristili poticajne mjere ali stalno koristimo županijske kredite, i to uglavnom za nabavku strojeva i opreme, dok za veće investicije imamo strukturne fondove EU. Imamo namjeru 2018. krenuti s izgradnjom proizvodne hale, a izvozimo oko 50 posto proizvodnje. Industrijska zona Bakar je dobar primjer kako bi to trebali raditi i drugi“ rekao je Juretić.

Predstavnik tvrtke Industrijska zona Bakar d.o.o. Irvin Badurina naglasio je ravnotežu – od 170 tvrtki koliko ih posluje u zoni, po trećinu čine proizvodne, uslužne i trgovačke tvrtke. „Morate imati sva tri segmenta, inače stvar ne funkcionira. Nama stalno dolaze nove tvrtke, a ako se ovakvi trendovi nastave za 10 godina imat ćemo duplo više tvrtki. Zato je Bakar postao perjanica gospodstva naše županije, bitno je da imate kvalitetan servis za poduzetnike i dobre transportne trase. Ovdje ulazi i izlazi na tisuće kontejnera dnevno, 30.000 ljudi dnevno prođe kroz poslovnu zonu pa je izgradnja hotela postala nasušna potreba, rekao je Badurina te dodao kako „zbog krivo promišljenog obrazovanja nema dovoljno kvalitetnog kadra. Da je drugačije, u zoni bi se moglo zaposliti još 300 ljudi – vozača, metalskih radnika. Društvo znanja je lijepa ideja, ali bez rada se živjeti ne može“.

Uz industrijsku zonu, važan zamašnjak razvoja Bakra postao je i turizam

„Bakar je primjer za udžbenike. Jedan je od najslikovitijih gradova na Jadranu, no dogodio mu se ekocid i zbog koksare turizma tu sve donedavna nije bilo, a potom se krenulo s jako lošim imidžem. Sada se pokazuje koliko je lokalna uprava bila vizionarska, pa je cijena najma kuće za odmor ista kao u Istri. Ovdje je 2011. postojao jedan apartman, a sada imamo 168 postelja u obiteljskom smještaju, od čega su neki i preko 100 dana godišnje popunjeni“, rekao je Nedo Penezić iz Zajednice obiteljskog turizma pri HGK.

„Bakar je presedan koji pokazuje da stereotip kao što su plaže i sunce nisu više turizam. Oni koji sve imaju su razmaženi i ne znaju što znači boriti se za svakoga gosta, kreirati razne manifestacije. Bez razvoja obiteljskog mikropoduzetništva ne bi bilo turizma, ovo je ekonomski model samoodrživosti i očuvanje autohtonog načina života, jer turizam je doživljaj i traži lokalne ljude“, dodao je Pinezić, koji se također založio za decentralizaciju Hrvatske. „Ne treba racionalizirati općine nego držanu upravu. Kad bi se provela decentralizacija, Bakar bi postao hrvatski Hong Kong“, zaključio je Pinezić.