Richard Weber, predsjednik Eurochambresa, krovnog udruženja europskih gospodarskih komora, koje je u petak u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) održalo 119. godišnju skupštinu, smatra kako Hrvatska ima prednost poput svih novih članica EU: mlado stanovništvo. U razgovoru za Poslovni dnevnik govori i o modelima članstva te važnosti digitalizacije.  

Kad je riječ o članstvu u gospodarskim komorama, kakvi su europski trendovi? 
U našoj organizaciji postoje različite mogućnosti, obavezno i dobrovoljno učlanjenje te kombinacija tih dvaju modela. Model uvelike ovisi i o povijesnom statusu pojedine zemlje, pa se tako u Njemačkoj, Turskoj ili Luksemburgu primjenjuje obavezno članstvo. Francuska i Španjolska imaju kombinirane modele članstva, dok je u nordijskim zemljama poput Švedske i Norveške učlanjenje u gospodarske komore ostavljeno na izbor svakom pojedinačno. Posljednje dvije zemlje imaju prilično razvijenu demokraciju i građanima ostavljaju toliko prostora u svemu da bi bilo nemoguće zamisliti da odjednom promijene pristup. Ne mogu reći da je jedan model bolji od drugoga jer ovisi o gospodarskom kontekstu i rezultat je povijesnog naslijeđa. No, kako komore provode projekte koji su u interesu šire poslovne zajednice, žele što više članova. S većim brojem ljudi lakše ostvarujete ciljeve. Podržavam obavezno plaćanje i učlanjenje u komore, no ne treba generalizirati jer taj pristup nije jednako primjenjiv na sve zemlje. 

Kojom se brzinom komore prilagođavaju novim tržišnim uvjetima?
Zemlje koje su u EU ušle nedavno, poput Hrvatske, kao i one koje će to tek učiniti, imaju više šansi povećati svoju tržišnu i ekonomsku konkurentnost. Riječ je o mladim državama koje imaju i velik udjel mladog stanovništva koji se  obrazuje u skladu s novim tehnološkim dostignućima.Digitalizacija i nove tehnologije središte su našeg interesa jer ubrzavaju poslovne procese. U poduzetničkom je sektoru važan udjel mladog stanovništva koje poseže za novim rješenjima. U zemljama poput Njemačke teško se postižu promjene u tom području jer je dobna struktura stanovništva bitno drukčija, a sklonost promjenama slabije izražena.

Koliko ste upoznati s poduzetničkom klimom u Hrvatskoj?
Zbog svih promjena u proteklih 10-15 godina Hrvatska je imala mnogo prilika za učenje i kreiranje povoljnoga i konkurentnoga poslovnog okruženja. Sve kroz što vaša zemlja trenutačno prolazi, kao i sve ono što je tek čeka, vrsta je sazrijevanja i razvoja. Demokracija se ne može učiti iz teorije, već iz prakse. Veliku ulogu u svemu tome imaju i mediji. 

U kontekstu europskoga gospodarstva, kakve posljedice Brexita očekujete?
Još nema končnog rezultata, pa ne bih nagađao. Mogu reći samo da, kao i u komorama, zajedništvo ipak daje određenu snagu i kredibilitet.