Međimurska županija zauzima samo dva posto ukupnog hrvatskog teritorija i 2,3 posto stanovništva, ali čini čak 4,2 posto ukupna izvoza.

O stanju u tamošnjem poduzetništvu te izazovima i planovima za iduće razdoblje razgovarali smo s Matijom Posavcem, županom Međimurske županije. 

Kako generalno procjenjujete stanje gospodarstva u Međimurskoj županiji?
Moram priznati da je gospodarstvo Međimurske županije u znatno povoljnijoj situaciji nego ostatak Hrvatske. No, to je rezultat promišljene gospodarske politike koju provode naši poduzetnici, gospodarstvenici, uz adekvatnu pratnju javne uprave kao njihova servisa. Međimurci su, međutim, poznati po tome da nikada nisu u potpunosti zadovoljni,  uvijek težimo onom još boljem, kvalitetnijem. Tako danas Međimurje čini dva posto Hrvatske po broju stanovnika i 2,34 posto Hrvatske po broju poduzetnika, ali s druge strane tih 2,34 posto proizvodi čak 4,2 posto ukupnog izvoza Hrvatske. Naša je efikasnost izuzetna, kako u poduzetništvu tako i javnoj upravi, i tu leže rezultati takvog uspjeha i pozitivne bilance koju imamo. Jer osim što duplo više izvozimo nego što uvozimo, treća smo Županija po vanjskotrgovinskom saldu, četvrta po broju poduzetnika s dobiti, a sedma po prihodima. Pritom je rast prihoda u Hrvatskoj 0,4 posto, a u Međimurju 2,4 posto, a dobit nakon oporezivanja u Hrvatskoj osam posto, dok je u Međimurju nevjerojatnih 29 posto. Ali u cijeloj toj priči ima i jedan veliki nedostatak na kojem sustavno radimo, posebice u posljednjih godinu dana. Na žalost, moram istaknuti da Međimurje i međimurski radnik ima 22 posto manju prosječnu plaću nego što je to slučaj u ostatku Hrvatske, a čak 40 posto u odnosu na grad Zagreb. Na tome posebno usmjeravamo naše napore jer bez zadovoljna radnike nema ni dobrog proizvoda. Nama je problem i činjenica da se nalazimo u neposrednoj blizini Slovenije i Austrije, gdje su plaće u odnosu na Hrvatsku znatno veće te imamo odljev kvalitetne i educirane radne snage. Bez tih radnika nećemo moći raditi nove korake naprijed, a s tim mislim na sve nas i javnu upravu, ali ponajprije poduzetnike.

Koliko su mala i srednja poduzeća, kao i obrti, važni za važu Županiju? 
Izuzetno su važni jer su oni okosnica gospodarskih aktivnosti Međimurja. Tradicionalno, mi smo oduvijek bili usmjereni upravo na njih. Posljednje gotovo dvije godine još jači naglasak smo stavili upravo na obrtnike kao one koji su u temeljima našega gospodarstva. Obrtnici su kategorija poslovnih ljudi kojima ne treba puno, ili bolje rečeno koji ne traže puno. Upravo zato što su tako samozatajni, a uspješni, odlučio sam ponovno uspostaviti suradnju Županije i Obrtničke komore na način da Županija sufinancira projekte i sajamske nastupe komore i njezinih korisnika. Time smo postali samo jedna od dvije hrvatske županije koja to čini, omogućujući im da se kvalitetnije predstave potencijalnim partnerima ili kupcima. Međimurska županija daje punu potporu obrtništvu, malom i srednjem poduzetništvu, koji su se danas kod nas uglavnom okupili oko obiteljskih poslova i projekata. I tu treba tražiti razloge te upornosti i želje za opstankom jer njihov uspjeh znači i obiteljsku sigurnost. Upravo zato će i Međimurska županija ostati jednako uporna u svojim aktivnostima kojima će olakšati, maksimalno koliko realne mogućnosti daju, poziciju tih istih gospodarstvenika i njihovih obitelji. Uostalom, pokažite mi županiju koja ima omjer poduzeća/obrtnika na broj stanovnika jedan prema 18. To su fascinantni podaci koji pokazuju našu snagu.

Koliko je vaše gospodarstvo orijentirano na izvoz te koja su vam glavna tržišta? 
Kad govorimo o gospodarstvu u smislu izvoza, moram istaknuti da su se mnogi bojali ulaska u Europsku uniju i otvaranja tako velikog tržišta. I neki su možda i bili u pravu, ali Međimurju je ukidanje granica i carinskih barijera sigurno olakšalo poslovanje i još bolje potaknulo izvoz jer smo mi županija koja ima 89 posto izvoza sa zemljama Europske unije. To je samo točka na i, ali ključna je još uvijek relativno jeftina radna snaga te kvaliteta finalnog proizvoda.U Međimurju je taj pozitivni impuls vidljiv i kroz činjenicu da investitori nastavljaju s daljnjim ulaganjima, i to diljem županije. Unatoč krizi, već smo sedmu godinu u vanjskotrgovinskom suficitu i iz godine u godinu izvoz se povećava. Među rijetkim smo županijama i regijama koje izvoze svoje proizvode u Kinu, koje gospodarske delegacije ciljano posjećuju, dajući nam time priznanje da su tamo, na drugom kraju svijetu čuli za nas. Nisu to male stvari. Uvjeravam vas da će pravi rezultati tek uslijediti.

U kojem će se smjeru gospodarske prilike u Županiji razvijati u idućih desetak  godina? 
Međimurje će nastaviti putem koji je zacrtan i koji se u ovim okolnostima pokazao kao uspješan. Kao i dosad, nastavljamo s dovođenjem investitora, i stranih i domaćih, koji će dovesti do povećanja plaća. Nikada, ni u kojem trenutku, nikako ne smijemo zaboraviti naše obrazovanje, pa ćemo nastaviti s njegovim povezivanjem s gospodarstvom. Educirana, sposobna radna snaga sigurno će generirati cijeli niz pozitivnih trendova, ali i onaj najvažniji: da investitori ostanu na ovom području. Izuzetno bitan segment budućeg djelovanja će biti još efikasnije i kvalitetnije korištenje EU fondova, posebice u segmentu jačanja gospodarstva. Činjenica je da nas čekaju milijarde kuna u različitim fondovima koje kvalitetnim projektima možemo uzeti te time pojačati cilj da se izvoz kao osnova kvalitetnog gospodarstva u idućem razdoblju dodatno poveća. U konačnici, položajem, načinom djelovanja i funkcioniranja, mentalitetom te izuzetno kvalitetnom radnom snagom Međimurje ima idealne predispozicije da u široj regiji zemalja Slovenije, Hrvatske, Austrije i Mađarske bude pravi lider. Dosadašnjim rezultatima smo to svakako zaslužili.

Ljudi stup našeg gospodarskog uspjeha

Koji su glavni stupovi razvoja međimurskoga gospodarstva? 

Mnogi bi rekli da su stupovi gospodarstva ova ili ona grana ili proizvodnja, ali ja ću reći da su to ponajprije ljudi. Oni su stupovi svakog uspjeha, posebice kad je riječ o gospodarstvu. U Međimurju se ono nije gradilo u posljednjih nekoliko godina, ono se kontinuirano gradi iz dana u dan već desetljećima novim iskoracima u jednoj, nazovimo je, gospodarskoj kulturi, promišljenim načinom rada i djelovanja, vrednotama koje su ukorijenjene u zapadnoeuropskom društvu, a koje smo mi preslikali u naše okolnosti. Bez takva odnosa prema radu i poslovanju nikad ne bismo uspjeli postaviti na tu razinu našu metaloprerađivačku industriju, obućarsku i prehrambeno-tehnološku industriju, nikada se ne bi uspjeli svi naši mali i srednji poduzetnici i obrtnici učvrstiti kod stranih investitora i poslovnih suradnika kao partneri vrijedni povjerenja, ali i divljenja.