Malobrojne čajoteke u Hrvatskoj uspješno posluju unatoč krizi. Osim što šire bazu klijenata, Čajoteka Svijet čaja, Kuća zelenog čaja i Čajoteka godinama šire kulturu ispijanja čaja među svim generacijama.

Svijet čaja posluje u Šibeniku već pet godina i ima dvoje zaposlenih. "Moja se obitelj bavila skupljanjem trava i ja sam kao djevojčica počela upoznavati svijet bilja. Kako sam odrastala znala sam da ću se jednog dana baviti istim poslom", kaže Edita Radman iz Čajoteke Svijet čaja. Kako tvrdi Radman svoju avanturu započeli su skromno i prepuni entuzijazma i znanja: "Odmah smo se počeli reklamirati i napravili smo stranicu na Facebooku, objavljivali članke u lokalnim novinama. Bilo je to intenzivnih godinu dana dok nismo stekli bazu stalnih kupaca. Danas radimo gotovo milijun kuna prometa godišnje i u stalnoj smo progresiji. S obzirom na lošiju poziciju na našem tržištu, jer radimo iz provincije, zadovoljni smo".

Zapadnjački model
Kuća zelenog čaja je specijalizirana tvrtka koja se bavi uvozom, distribucijom i prodajom čajeva iz rinfuzi osnovana 2004.Od prošle godine izvoze i u BiH.  Svoj tim proširuju u sezoni, ali baza je četvero zaposlenih. "Vizija i ideja je krenula dok sam živjela u Njemačkoj. Obožavala sam ispijati prave čajeve i toliko sam se vezala za taj napitak da sam po povratku u Hrvatsku 2004. uz tadašnju partnericu investirala u otvaranje specijalizirane trgovine s rinfuznim čajevima", tvrdi Tanja Španiček iz Kuće zelenog čaja. MAXE Natura je tvrtka koja se specijalizirala za uvoz i prodaju čajeva te pribora za njihovo pravljenje. Imaju prodavaonicu Čajoteka, a u timu ih radi dvoje.

"Tijekom 2013. preuzela sam Čajoteku zbog ljubavi prema kulturi pijenja čaja i entuzijazma. Prije preuzimanja posla i sama sam ovdje povremeno kupovala čaj", tvrdi Tanja Perin iz Čajoteke. Uz veliki broj maloprodajnih kupaca, imaju i one veleprodajne. Dosad su zainteresirali 60 tvrtki za nabavu njihovih čajeva. Paralelno rade i s ugostiteljskim objektima, hotelima, ali i biljnim ljekarnama, trgovinama zdrave hrane, drugim čajotekama i fitness centrima.  "Čajoteka je mjesto uživanja, ugodnih mirisa, dijeljena savjeta, prepričavanja životnih iskustava. U ovom dijelu Hrvatske čaj se pio samo kada su ljudi bolesni, a mi smo prvi koji su počeli razbijati te predrasude. Danas se možemo pohvaliti velikim uspjesima na tom polju jer imamo sve veći broj istinskih ljubitelja čaja i onih koji su to uz nas postali. Posebnost Svijeta čaja je u tome što su proizvodi ekološki prihvatljivi. Čajeve uvozimo iz Njemačke, većinom, tražimo kvalitetne dobavljače, idemo na sajmove i u tom segmentu smo jako uspješni. Podržavamo i domaće proizvođače eko hrane i forsiramo lokalne OPG proizvođače", kaže Radman.

Kuća zelenog čaja asortiman širi slušajući savjete dobavljača iz Njemačke od kojeg nabavljaju čajeve od početka svog poslovanja i vjeruju u tu poslovnu suradnju jer je riječ o tvrtki koja se već 500 godina bavi čajevima. Kod njih su trenutno popularni zeleni čajevi s dodacima i bijeli čaj, a najtraženiji je žuti čaj. Najprodavaniji artikl iz asortimana je zeleni čaj Đumbir Limun kojeg je lani prodano 200 kilograma. Klijenata i partnera koji nabavljaju čaj od Kuće zelenog trenutno je oko 20, od čega je 15 stalnih. "Imamo stalne kupce kojima je čaj i način života. Baš takvi kupci šire svijest o dobrobiti ispijanja čaja. Kultura se širi i sve više mlade populacije dolazi u trgovinu. Ne mogu tvrditi da konkurencija nije jaka i da je nema, ali  ona nas kategorizira i selektira nam kupce koji se ipak vrate onom  na što su navikli. Stvorili smo odnose koji prerastaju u prijateljske jer nas čaj zbližava", tvrdi Španiček. 

Sezonski štih
Čajoteka asortiman širi i oblikuje prema interesima kupaca, a čajeve uvoze i u ponudi ih trenutno imaju oko 80. "Potražnja se mijenja sezonski, ljetna ili zimska sezona, puniji i teži čajevi koji više zagrijavaju ili lakši i osvježavajući, egzotični, cvjetni… Uvijek su traženi klasici kao Assam, Earl Grey, Darjeeling, Irish i English breakfast, Gunpowder, Sencha, Bancha, Hibiskus, Gyokuro, Rooibos", tvrdi Perin.  Od prve lokacije u Masarykovoj ulici 1993. do današnje na Iblerovu trgu, Čajoteka je doživjela niz promjena lokacija i vlasnika.

"Nakon 2010. koja je predstavljala vrhunac, 2011. se promet smanjio više od 10%. Na kraju 2014. u odnosu na 2010. pad je iznosio 45%. Da bi se posao povećao, radimo na povećanju baze klijenata i asortimana. Preduvjet je stalna lokacija i vjerujemo da ćemo preseljenjem u vlastiti prostor to i postići", navodi Perin. I Kuća zelenog čaja suočava se s padom prihoda. Španiček se prisjeća kako je prvih par godina poslovala sa pozitivnom nulom, ali širenjem posla kroz distribuciju čajeva u ljekarne, trgovine i ugostiteljstvo posao je krenuo prema prihodima koji su za mali biznis bili vrlo dobri. Između 2006. i 2009. godišnje je prihod bio oko 3 mil. kuna, ali od 2010. se prepolovio. Španiček smatra kako država ne pokazuj dovoljno razumijevanja za njih i nada se promjenama. Budući da je živjela u Njemačkoj, komparacija poduzetništva Njemačke i Hrvatske je, tvrdi, nemoguća: "Plan je širenje na regiju i još par gradova u RH, ali to će biti kad država shvati da malo i srednje poduzetništvo može pripomoći u izvlačenju iz recesije kroz manje namete". S tim se složila i Radman.

"Započeti posao usred krize u Hrvatskoj nije bio najpametniji potez, ali kad ga se uopće isplati započeti? Kriza kod nas traje već 20 godina, a ne zadnjih 5 kako pričaju. Zato se i sada susrećemo sa raznim propisima koji nisu prihvatljivi za nikoga, s raznim neshvatljivim oblicima ponašanja inspektorata, koji djeluje kao zločesti tata, a ne pokrovitelj", požalila se Radman. I  Čajoteka ima velike planove. "Plan nam je vratiti prodaju na stanje prije krize koristeći web prodaju i Facebook kanal. Osim toga, velika mi je želja približiti kulturu pijenja čaja mlađim generacijama", poručuje Perin.

ZAMAH INVESTICIJAMA U OBNOVLJIVE IZVORE

Stjepan Čerkez: ENNA je otvorena za suradnju na razvoju velikih vjetroelektrana, solarnih elektrana i baterijskih sustava u Hrvatskoj i regiji

Potreba za korjenitom promjenom

Nakon energetskih šokova, tvrtke traže veću kontrolu nad troškovima