U posljednjih 10 godina promijenilo se 40-ak poreznih propisa, a odnos javnog novca koji se potroši na lokalnoj i državnoj razini sve je veći, kazao je Milorad Batinić, gradonačelnik Ivanca, na diskusiji Uloga gradova u razvoju poduzetništva. "Smanjuje se cijena rada u JLS-ima kako bi sustav funkcionirao.

Država se upisala na sve i svašta, a uz tromu birokraciju, jasno je da JLS-i imaju malo mjesta za manevre. Razvoj gospodarstva i veće plaće znače i da će više novca ići u gradski proračun. Zato ulažemo puno napora da osiguramo benefite poduzetnicima. No, ovakve porezne reforme nam uzimaju mogućnost da s tim nastavimo. Pogrešno se percipira da će ovom reformom izgubiti JLS-i, jer u konačnici će izgubiti građani. Novi državni proračun je veći, ali nije razvojan i ne donosi ništa novo. Mnogo toga se krpa s očekivanim novcem iz EU, a to je na jako dugom štapu. Pitanje je i što će biti i s porezom na nekretnine jer se bojim da će tu biti i ustavnih tužbi, odšteta i odgoda. Zbog svega toga očekivani rast BDP-a neće biti baš toliki", kazao je. Dodaje da je nužna  reforma lokalne samouprave: "Treba shvatiti da je lokalna i regionalna samouprava glavni pokretač razvoja", kaže Batinić. Goran Habuš, gradonačelnik Varaždina navodi da je taj grad ove godine donio niz mjera kojima se odriče niza prihoda koji će pojednostaviti i pojeftiniti rad poduzetnika.

Na tome ćemo, veli, kratkoročno izgubiti, ali dugoročno puno dobiti. "Ali onda nas porezna reforma opet poklopi.Prije osam godina su nam uzeli sredstva iz poreza na dobit, a što nam je uzelo 20 mil. kuna godišnje. Država se boji snažnijih JLS te se priča o 'lokalnim šerifima. Treba napraviti analizu i održiv model sustava JLS-a koji će omogućiti razvoj. Mora se ovlast gospodarenja državnom imovinom spustiti na razinu gradova", ističe. Saša Drezgić, s Ekonomskog fakulteta u Rijeci, pojasnio je da je porez na dohodak glavni prihod JLS, ali i glavni mehanizam nacionalne konkurentnosti te svako zadiranje u to ima višestrukih implikacija.

"Kvaliteta ove reforme je što se JLS-u ostavlja sav porez na dohodak, oporezivanje nekretnina i upravljanje imovinom će im dati više mogućnosti jer to više neće biti namjenski prihod. Činjenica da je država dosad cijenu reforme uglavnom prebacivala na JLS, a sada to ipak nije slučaj. Država se boji decentralizirati sustav jer dobar dio JLS-a nema kapaciteta za preuzeti te ovlasti. Potrebno je JLS dati više autonomnosti te će to pokazati koji mogu opstati", ističe. Stjepan Talan, direktor tvrtke Solvis iz Varaždina, kaže da je ona prebrodila krizu, uglavnom vlastitim snagama, ali u dobrom okruženju koje je omogućio Grad Varaždin.

"Nadam se da će i u narednom razdoblju biti podrške, jer samo investicije, ulaganje u proizvodnju i zapošljavanja donose razvoj.  U krizi smo zaposlili 120 ljudi, a prihod nam je narastao pet puta. Već sad konkurentni na svjetskom tržištu, a očekujem da bi porezna reforma mogla omogućiti veću konkurentnost", kaže Talan. Ana Mandac, pomoćnica ministrice gospodarstva i poduzetništva najavila je uvođenje sustava koji će moći procijeniti kako svaka promjena zakonodavstva utječe na bilo koji segment, u konkretnom slučaju na MSP. Tako se želi spriječiti da se reformom događa da jedna strana dobije, a da druge izgube. Željko Turk, predsjednik Udruge gradova, ističe da je Hrvatska jedna od najcentraliziranijih zemalja u Europi.

"Iako ove godine s poreznom reformom nismo prošli dobro, prošli smo manje loše nego u prošloj reformi. Hrvatska je u čitavoj EU na predzadnjem mjestu po decentralizaciji, samo je Bugarska iza nas. Potrebno puno toga decentralizirati na županije, a upravljanje imovinom na županije i gradove. Model vođenja poduzeća je nužno uvesti i u rad javne uprave jer sada nitko nije nadležan za ništa te se nešto koordinira mjesecima i godinama. Praksa je pokazala da su čelnici jedinca lokalne samouprave, koji su postali ministri, najuspješniji u Vladi jer imaju praksu hrvanja s problemima u realnosti", kaže Turk. 

Ojačati ulogu jedinica lokalne samouprave!

Decentralizacija istaknuta kao imperativ održivog razvoja
Bitno je promišljati gdje je lokalna samouprava danas, gdje je bila jučer te gdje će biti sutra, kazao je Željko Turk, predsjednik Udruge gradova u Republici Hrvatskoj i gradonačelnik Zaprešića na otvaranju Okruglog stola s temom Uloga gradova u razvoju poduzetništva i EU fondova koji se u ponedjeljak u organizaciji Poslovnog dnevnika i Udruge gradova održao u Varaždinu. Dodao je da jedinice lokalne samouprave (JLS), bez obzira radi li se o općinama gradovima ili županijama, posljednjih godina moraju svake godine preživjeti sa sve manje novca. Pritom ne treba niti spominjati da JLS i dalje moraju obavljati svoje bazične funkcije. Goran Habuš, gradonačelnik Varaždina, istaknuo je da je njegov grad jedan od najrazvijenijih u Hrvatskoj u kojem gotovo da i nema nezaposlenih, a i porezne reforme proteklih godina nisu ozbiljno ugrozila gradske financije. Mislav Šimatović, glavni urednik Poslovnog dnevnika istaknuo je da je nužno iznaći načine za jačanje uloga jedinica lokalne samouprave. "Prije svega mislim na važnost decentralizacije koja će ojačati fiskalne mogućnosti gradova. Ova zemlja neće ostvariti dugoročni prosperitet dok se svi njezini dijelovi ne budu jednako razvijali. Zbog toga gradovi moraju imati snage kako bi mogli pružiti pomoć poduzetništvu kao motoru razvoja, a što je nemoguće bez njihove fiskalne samostalnosti", kazao je Šimatović. Dodao je da se radi o prvoj od ukupno četiri manifestacije koje će se na ovu temu održati diljem Hrvatske. 

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’