Gospodarstvo grada Labina u ozbiljnom je zamahu, a pokretačkom silom tog procesa smatra se Poduzetnička zona Vinež. Konkretni rezultati vide se u 35 posto manjoj nezaposlenosti u 2016. nego godinu ranije, kao i očuvanju 2000 radnih mjesta u 17 godina dugoj transformaciji iz grada teške industrije u istarski centar malog i srednjeg poduzetništva.  Bez direktnih ulaganja grada, dodjele bespovratnog novca poduzetnicima početnicima i rastućim poduzećima proizvodih djelatnosti, kao i bez mogućnosti da povoljno kupe zemljišta te da ih se oslobodi plaćanja dijela komunalnog doprinosa te brojnih edukacija i prekvalifikacija, do toga ne bi došlo, poručio je gradonačelnik Labina Tulio Demetlika za Poslovni dnevnik. 

Prošlog tjedna, zbog optimistične gospodarske slike u Labinu, bili ste domaćinom okruglog stola o razvojnoj ulozi gradova. Nerijetko vas se navodi kao primjer sredine koja je 'uzela stvar u ruke', što to točno znači?
Izravno utječemo na povećanje likvidnosti, razvoj poslovanja i rast broja radnih mjesta. Grad Labin je kroz mjere potpora i subvencija poduzetnicima dodijelio 1,3 milijuna bespovratnih kuna. U 2015. pravo na potporu i subvencije ostvarilo je 85 zahtjeva labinskih poduzetnika, a njih 76 posto odnosilo se na mjeru subvencije nabave opreme i inventara. U 2016. godini odobrena je 71 potpora u iznosu od 351 tisuća kuna od čega se 41 posto odnosi na odobrene potpore početnicima, tri posto na subvencioniranje troškova stručnog osposobljavanja i usavršavanja zaposlenika te 56 posto na subvencioniranje nabave opreme i inventara. Od otvaranja Poduzetničke zone Vinež 2005., na površini od 30 hektara te drugog krila zone 2009. na površini od 8,3 hektara bilježimo kontinuirani rast radnih mjesta i značajnih ulaganja domaćih i stranih investitora. Riječ je, prije svega, o proizvodnim djelatnostima orijentiranim na suvremene, sofisticirane tehnologije namijenjene izvozu te renomiranim tvrtkama kao što je Danieli Systec, MCZ, Carel Real Estate Adriatic, Bibetech.

U što se sve ulaže i koliko je vremena potrebno za povrat investicija u turizam?
Gospodarski razvoj Labina nezamisliv je bez turizma i riječ je o nama vrlo važnoj gospodarskoj grani.  Povrat investicija u turizmu na našem području je od sedam do 10 godina što investitori smatraju vrlo povoljnim. Upravo se završava najveća ovogodišnja investicija, za koju je zaslužna Valamar Rivijera, koja u Rapcu gradi dva luksuzna ljetovališta s četiri zvjezdice – Family Life Bellevue Resort i Valamar Girandella Resort. Rekonstrukcija i gradnja dvaju novih luksuznih ljetovališta s ukupno 764 smještajnih jedinica  i 2000 kreveta dosad je najveća investicija Valamar Rivijere, vrijedna više od 562 milijuna kuna koja će Rabac repozicionirati u vodeću odmorišnu destinaciju visoke kategorije, ali će i višestruko koristiti cijeloj lokalnoj zajednici. Labin je svakako zanimljiv investitorima i u uslužnim djelatnostima i građevinarstvu. Upravo smo u postupku dobivanja Business Friendly Certificate (BFC) koji označava da se radi o jedinicama lokalne samouprave s povoljnim poslovnim okruženjem i jamči da  će postojeći poduzetnici kao i potencijalni investitori dobiti usluge i informacije koje su u nadležnosti lokalnih samouprava.

U kojoj se mjeri oslanjate na novac EU fondova?
Bespovratna sredstva fondova Europske unije jedan su od mehanizama koji nam daju veće mogućnosti financiranja projektnih ideja. U proteklim godinama Grad Labin je kao nositelj ili partner participirao u 11 programa Europske unije i Programa teritorijalne suradnje, dok smo  iz Strukturnih i investicijskih fondova proveli dva programa i to za projekt energetske obnove fasade i krovišta te zamjena vanjske stolarije Centra Liče Faraguna te projekt 'Zajedno do znanja' za osiguravanje pomoćnika u nastavi i stručnih komunikacijskih posrednika učenicima s teškoćama u razvoju.  Tijekom 2016. godine Labin je nastavio prijavljivati projekte za sufinanciranje EU sredstvima i to iz Programa INTERREG, Središnja Europa, ADRION Jadransko-jonska inicijativa i Europa za građane. U tijeku je priprema dokumentacije za prijavu na Razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja, projekt energetske obnove zgrade osnovne škole Ivo Lola Ribar Područna škola Kature u Labinu i projekt energetske obnove zgrade Dječjeg vrtića Pjerina Verbanac za financiranje iz strukturnih fondova. 

Rudnik pretvaraju u turistički dragulj

Investicije nisu zaobišle ni kulturnu dimenziju grada. Što donose Labinu?
Stari grad Labin ljeti postaje velika pozornica na otvorenom na kojoj se kroz dva mjeseca festivala Labin Art Republika izmjenjuju glazbenici, pjevači, glumci, slikari, zabavljači i umjetnici što značajno pridonosi atraktivnosti cjelokupne destinaciju i povećanju broja posjetitelja u starogradsku jezgru. S ciljem povećanja jačanja kvalitete Labinštine kao turističke destinacije, razvojem posebnih oblika turizma, projektom obnove rudarske baštine ostvarit će se sadržaji koji doprinose produljenju turističke sezone i razvijaju specifični kulturno – edukativni sadržaji, osnažuje se i potiče obrtništvo te razvoj komplementarnih gospodarskih djelatnosti. Projekt obnove rudarske baštine KOVA u kulturno-turističko-gospodarske namjene prilika je Grada Labina da iskoristi ovu vrijednu baštinu za daljnji gospodarski razvoj grada. Intenziviranjem međunarodne suradnje i umrežavanjem, pozicioniranjem u europskom kulturno turističkom kontekstu moramo poticati razvoj kulturnih industrija i suvremenog umjetničkog stvaralaštva stvarajući poželjnu destinaciju i razvoj kulturnog turizma čuvanjem našeg izvornog identiteta.