Rezultati koje ostvaruju hrvatske slobodne zone nastavljaju slabiti. Prema izvješću koje je jučer Vladi predstavila njezina potpredsjednica i ministrica gospodarstva Martina Dalić, lani je poslovalo 12 zona, s time da je s 31. prosincem prestala s radom Slobodna zona Varaždin.

U zonama je poslovalo 115 tvrtki u kojima je bilo zaposleno 7492 radnika, odnosno u prosjeku po 65 po tvrtki. To je osam radnika manje nego godinu dana ranije.  Korisnici zona uglavnom su srednje velike tvrtke, a ukupni prihodi u 2016. iznosili su im 4,76 milijardi kuna. Taj rezultat slabiji je za 14,5 posto nego u 2015. godine, no u zonama je, ukupno gledajući, ostvaren pozitivan rezultat:  Dobit poduzetnika koji posluju u njima bila je 37 milijuna kuna, dok su godinu ranije poslovali s gubitkom od 110 milijuna kuna. 

Minusi na kopnu
Gubitaši su inače poduzetnici u zonama na kopnu, dok lučke slobodne zone bilježe dobit, premda osjetno manju nego prethodne godine.  Pada i izvoz koji ostvaruju zone, i to za oko osam posto, a brojčano iznosio je 3,78 milijardi kuna, s time da je udio izvoza u ukupnim prihodima bio nešto bolji, za oko pet posto, te je iznosio 74 posto. 

Izvoz 2,8 mlrd. kuna
Izvozne prihode, pritom, uglavnom ostvaruju poduzetnici u kopnenim zonama, a lani je bila riječ o gotovo 2,8 milijardi kuna. Pad u rezultatima koje ostvaruju gospodarstvenici u slobodnim zonama odraz je smanjenja atraktivnosti uvjeta koje pružaju zone nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju, od kada nije bilo moguće korištenje poreznih olakšica, s time da je rok bio prolongiran i do kraja 2016. godine, no u zonama je moguće korištenje potpora po zakonu o poticanju ulaganja.  Ipak, val gašenja zona nastavljen je zatvaranjem Varaždinske, nakon što su prethodne dvije godine prestale s radom zone u Bjelovaru i u Slavonskom Brodu.

Međutim, Slobodna zona Varaždin bila je najveća u Hrvatskoj – među 12 koje su djelovale lani, a poduzetnici su u njoj ostvarivali su 60 posto ukupnih prihoda nacionalnih zona i imali su jednak udjel i u ukupnoj zaposlenosti u zonama. Stoga će njezin prestanak rada imati itekakav utjecaj na rezultate koje će slobodne zone iskazati za ovu godinu. 

Europski rekorderi
Hrvatska je članica EU s najvećim brojem slobodnih zona. Ukupno, prema podacima Europske komisije, na području EU posluje 76 slobodnih zona u 19 članica, dok u 9 nema nijedne – Austriji, Belgiji, Cipru, Mađarskoj, Irskoj, Nizozemskoj, Slovačkoj, Švedskoj i Velikoj Britaniji. Najviše slobodnih zona, nakon Hrvatske, ima Litva, ukupno 10, Poljska 7, te Rumunjska i Bugarska po šest zona, a susjedna Slovenija ima samo jednu slobodnu zonu.