Veća transparentnost podataka o kvaliteti rada visokih učilišta može učenicima, studentima i njihovim roditeljima olakšati donošenje odluka o upisu na određena visoka učilišta i studijske programe, nastavku studija na višim razinama te pridonijeti osiguravanju uspješnog završetka već započetog studija. Također, nositeljima obrazovnih politika i zaposlenicima visokoobrazovnih ustanova isto može osigurati bolji uvid u razne dimenzije kvalitete rada pojedinih visokih učilišta.

Mišljenje je to stručnjaka za politiku kvalitete visokog obrazovanja i izvršnog direktora Instituta za razvoj obrazovanja (IRO) Ninoslava Šćukaneca koje je otkrio u razgovoru za Poslovni dnevnik povodom okruglog stola 'Kako građanima približiti informacije o kvaliteti visokih učilišta u Gradu Zagrebu?' održanog u ožujku u Zagrebu. Tada su prikazani rezultati istraživanja o transparentnosti osiguravanja kvalitete visokih učilišta u Gradu Zagrebu unutar projekta Qualitywatch koji je provodio IRO, kao i primjeri dobre prakse komuniciranja informacija o kvaliteti visokih učilišta sa zainteresiranom javnošću. Naime, Qualitywatch se provodio od 2014.-2017. godine u partnerstvu s Centrom za mir, nenasilje i ljudska prava (Osijek), Udrugom MI (Split), Filozofskim fakultetom Sveučilišta u Rijeci, Institutom društvenih znanosti Ivo Pilar te Udrugom za razvoj visokog školstva 'Universitas'.

Međunarodni stručnjaci na projektu dolaze s Centra za politike visokog obrazovanja (CHEPS) Sveučilišta u Twenteu, Sveučilišta u Grazu te Sveučilišta u Ljubljani. Projekt se temelji na pretpostavci da sve javne informacije o kvaliteti visokog obrazovanja moraju biti objavljene na internetu, odnosno na mrežnim stranicama nadležnih institucija. No, dostupnost informacija na internetu ponekad nije dostatna. Također, Agencija za znanost i visoko obrazovanje (AZVO) prema Zakonu o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju provela je reakreditaciju visokih učilišta u Hrvatskoj. Tim se procesom dolazi do informacija jesu li ispunjeni nužni uvjeti propisani pravilnicima i procjenjuje kvaliteta izvođenja studijskih programa, a upravo je jedan od zahtjeva koje je IRO uputio nadležnim tijelima objava rezultata reakreditacije koja se provodila od 2011. do 2016. godine.  "Na temelju rezultata spomenutih istraživanja izrađene su preporuke namijenjene nositeljima politikâ visokog obrazovanja te donositeljima odluka na visokim učilištima.

One će biti objavljene u knjizi 'Uloga transparentnosti u unapređivanju kvalitete visokog obrazovanja' koja će biti predstavljena u okviru kampanje Qualitywatch. Među preporukama koje smo uputili izdvajamo da bi ishode postupaka reakreditacije visokih učilišta trebalo objaviti na mrežnim stranicama Ministarstva znanosti i obrazovanja i Agencije za znanost i visoko obrazovanje. Smatramo i da bi trebalo omogućiti lakše razumijevanje ishoda postupaka reakreditacije i audita za dionike koji ne poznaju sve elemente nacionalnog sustava osiguravanja kvalitete. Važno je pokrenuti jedinstvenu nacionalnu bazu za osiguravanje i unapređivanje kvalitete u visokom obrazovanju, pretraživu po različitim indikatorima kvalitete koje bi korisnici baze mogli samostalno odabirati, na mrežnim stranicama svakog visokog učilišta objaviti sve dokumente i podatke iz postupaka reakreditacije i drugih postupaka vanjskog vrednovanja visokih učilišta", pojasnio je Šćukanec.

Spomenute preporuke predstavili su nositeljima obrazovnih politika u Ministarstvu znanosti i obrazovanja te Agenciji za znanost i visoko obrazovanje, koji su nadležni za razvoj nacionalne politike osiguravanja kvalitete u visokom obrazovanju. "Očekujemo da će prihvatiti preporuke i pomoću njih unaprijediti politike kojima upravljaju. Osobito vjerujemo kako će naše preporuke uzeti u obzir prilikom izmjene normativnih akata koji reguliraju osiguravanje kvalitete u visokom obrazovanju – trenutno se radi na izmjenama Zakona o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju te na razradi standarda i procedura za naredni petogodišnji ciklus vrednovanja za koja je zadužena AZVO", nastavio je.

Također, u IRO-u su kreirali indeks transparentnosti vanjskog sustava osiguravanja kvalitete te tri indikatora transparentnosti unutarnjeg sustava osiguravanja kvalitete visokih učilišta putem kojih će građani moći analizirati kvalitetu rada različitih visokih učilišta. Koristeći spomenute indikatore provedena su istraživanja na visokim učilištima u Splitsko-dalmatinskoj županiji, Osječko-baranjskoj županiji i Gradu Zagrebu. Prema indeksu transparentnosti tri najtransparentnije institucije u Zagrebu su Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije, Hrvatski studiji te Katoličko bogoslovni fakultet.

Prema istom indeksu najtransparentnije institucije u Osječko-baranjskoj županiji su na Sveučilištu u Osijeku, i to Katolički bogoslovni fakultet u Đakovu i Filozofski fakultet u Osijeku. U Splitsko-dalmatinskoj županiji je najtransparentniji Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije na Sveučilištu u Splitu. "U svrhu veće transparentnosti i objedinjavanja podataka o kvaliteti visokog obrazovanja preporučujemo pokretanje jedinstvene nacionalne baze za osiguravanje i unapređivanje kvalitete u visokom obrazovanju u Hrvatskoj. Kako bi se to postiglo potrebno je definirati strateške ciljeve za prikupljanje podataka u visokom obrazovanju, s posebnim naglaskom na ciljeve koji se odnose na prikupljanje podataka o kvaliteti visokog obrazovanja", istaknuo je na kraju Šćukanec. 

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’