Mirko Habijanec rođen je u obitelji zemljoradnika u Predavcu. Gimnaziju je završio u Bjelovaru, a na Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu stekao zvanje diplomiranog inženjera građevinarstva.

Radio je kraće vrijeme u organima uprave tadašnje Općine Križevci, a od 1976. godine radi u Radniku d.d. Križevci. U dosadašnjem radu radio je na radnim mjestima rukovoditelj gradilišta, statičar, tehnički rukovoditelj operative, tehnički rukovoditelj Predstavništva tvrtke u SR Njemačkoj, rukovoditelj Predstavništva u SR Njemačkoj (Oberhausen). Od 1980-1984 god. rukovoditelj gradilišta u SR Njemačkoj, od 1984-1993 god. tehnički rukovoditelj-Predstavništvo u Njemačkoj (zgrada Messeturm/Frankfurt), od 1993-1997 god. rukovoditelj-Predstavništvo u Njemačkoj, od 1997 god. Predsjednik uprave tvrtke Radnik d.d. Zapažene rezultate ostvario je kao predsjednik uprave tvrtke Radnik, koja je u svim godinama njegova rukovođenja uspješno poslovala i bila pri vrhu po dobiti u Koprivničko-Križevačkoj županiji. Također je uspio ostvariti uspjehe u vođenju Predstavništva tvrtke u SR Njemačkoj, u kojoj je kao rukovoditelj realizirao izvozne poslove na čijoj je realizaciji kontinuirano radilo u SR Njemačkoj od 150 do 200 naših radnika i po tome bila jedna od najzastupljenijih hrvatskih tvrtki u SR Njemačkoj.

Upitan o tome kakve bi učinke po stanogradnju, i građevinski sektor uopće, imali samo kunski stambeni krediti, Habijanec odgovara da isključivo kunske stambene kredite vidi kao izvrstan plan s pozitivnim učincima na stanogradnju.

"Mislim da se radi o odličnom planu koji bi, ako je provediv, imao velike pozitivne učinke na stanogradnju", kaže, pa dodaje: "Činjenica je da mi sve plaćamo u kunama, a isto tako i naplaćujemo odrađeni posao. Plaće svojim radnicima i sebi isplaćujemo u domaćoj valuti kao i sve ostale doprinose i namete. Očekujem da bi svima u lancu stanogradnje bilo puno lakše kada bi i stambeni krediti krajnjim korisnicima stanova koje mi izgradimo također bili u kunama".

Smatrate li da bi odluka o isključivo kunskim kreditima bila provediva?

Vlada je tu da uređuje stvari u državi. Za to ima mandat i alate s kojima to može napraviti. Ne znam kakva je po ovom pitanju pozicija poslovnih banka, no siguran sam da se uz dobru volju sve može riješiti. Imamo Hrvatsku narodnu banku koja je tu da regulira tečaj i inflaciju. Ako se zna da je godišnja inflacija jedan, dva ili tri posto, mislim da nije problem da se to ukalkulira u kredit i napravi zdrava računica od koje će svi imati koristi.      

Kakav je Vaš stav o stambenom kreditiranju u stranoj valuti?

Mi u svakom projektu imamo fiksnu ugovorenu cijenu do završetka posla. Sve što kupimo, a i naplatimo je u kunama. Ako investitor nema valutnog rizika, ne vidim zašto bi to morali imati kupci stanova. Odstupanja u troškovima realizacije nekog projekta postoje, no oni su predvidljivi i minimalni. S druge strane, ako imate slučaj da vam o tečaju valute u kojoj ste vi digli kredit odlučuje netko o kome vi nemate pojma, onda je to zabrinjavajuće i izaziva strah i neizvjesnost. Očekujem da bi kunski krediti bili prihvatljiviji mladim obiteljima koje žele riješiti svoje stambeno pitanje.  

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju