Smatram da je došlo do nesporazuma između hrvatske Vlade i Europske komisije po pitanju kriterija za strateške projekte koji bi se financirali po tzv. Junckerovom planu.

Taj plan podrazumijeva da se radi o privatnim, ili eventulano javno-privatnim projektima. S druge strane, Hrvatska je u Bruxelles poslala uglavnom velike javne investicijske projekte. Privatni investitori uglavnom nisu imali utjecaja na sastavljanje naše liste. Europska komisija želi pomoći finaciranje privatne inicijative koja je malo rizičnija, a razvoj javnih projekata ostavlja finaciranju iz drugih izvora poput javnih izvora, Europske investicijske banke ili fondova EU-a. 

Smatrate li da su projekti koje smo poslali u Bruxelles kvalitetno napravljeni? 
Mislim da su ti projekti uglavnom dobro napravljeni. Naravno, neki su potpuno završeni, neki su poluzavršeni, no činjenica je da se na svima radi. Smatram da se ovdje ne radi o nekom fijasku i da rad na dokumentaciji za ove projekte nije bilo izgubljeno vrijeme, već da se samo mora prilagoditi novonastaloj situaciji i prilagoditi projekte novim izvorima finaciranja.  

Jesu li na našoj listi svi projekti koji to zaslužuju ili mislite da ih ima još koji bi trebali biti? 
Očekujem da bi trebalo uvrstiti niz projekata privatne inicijative, posebice iz sektora obnovljivih izvora energije te malog i srednjeg poduzetništva. Ne vidim zašto se ne bi investicijski val HEP-a mogao organizirati kao javno-privatno partnerstvo, a čime bi se kvalificirao za novac iz Junckerova plana. Isto tako, ako se provodi daljnija informatizacija, ne vidim zašto bi za razvoj širokopojasne mreže trebali biti zaduženi samo državni Odašiljači i veze, a ne i privatni investitori.