Povodom Svjetskog dan srca, koji se već 17. godinu za redom obilježava 29. rujna okupljaju se stručnjaci s područja medicine, javnog zdravstva i tjelovježbe te prenose zabrinjavajuće brojke o porastu kardiovaskularnih oboljenja. Samo neke od njih kažu kako je od 1950. godine do danas sjedilački način života porastao čak 83%, dok se radni tjedan produžio na 47 radnih sati. Prevladava mišljenje da su bolesti srca nešto što se veže uz starije osobe; ali upravo su mlađe osobe koje žive sjedilačkim načinom života i ne kreću se, u riziku obolijevanja i njih treba osvijestiti da već sad počnu brinuti o srcu dok nije kasno – na način da se pravilno hrane i više kreću.

Prehrana preporučena za zdravlje srčano-žilnog sustava, poput mediteranske dijete koja je bogata magnezijem, temelji se na voću, povrću, mahunarkama, orašastim plodovima, sjemenkama, integralnim žitaricama, masnijoj ribi i nemasnom mesu, ali i vodi bogatoj magnezijem.

Pa iako postoje brojni dodaci prehrani koji sadrže magnezij, najbolje ga je u tijelo unijeti hranom i vodom – namirnicama koje su prirodno bogate magnezijem. Kada se konzumira magnezij koji je prirodno sadržan u mineralnoj vodi, on je tijelu na raspolaganju u svom prirodnom mediju te za razliku od nekih sintetskih dodataka prehrani koji mogu biti teže iskoristivi ili imati određene popratne učinke magnezij u Mg Miveli dolazi u obliku koji organizam može apsorbirati i iskoristiti za vitalne funkcije.

Kada se govori o prehrani, statistika potvrđuje kako su bolesti srca i moždani udar danas najveći uzroci smrti u svijetu, a nepravilna prehrana povezana je s povišenim krvnim tlakom, povećanim masnoćama u krvi, debljinom i povećanim šećerom u krvi, sve redom čimbenicima rizika bolesti srca i krvnih žila. Zato donosimo nove znanstvene spoznaje kako prehranom smanjiti rizik od bolesti srca i moždanog udara.

Prehrana bogata magnezijem

Nedavno objavljena studija u časopisu BMC Medicine obuhvatila je analizu četrdeset znanstvenih istraživanja s ukupno više od milijun sudionika, čije zdravlje je praćeno u razdoblju od 4 do 30 godina. Rezultati su pokazali da prehrana bogata magnezijem smanjuje rizik od zatajenja srca, moždanog udara, dijabetesa te smrtnosti od svih uzroka.

Preporučeni dnevni unos magnezija za normalan rad organizma iznosi 375 mg, no njegov nedostatan unos radi neodgovarajuće prehrane, postao je u razvijenim zemljama gotovo uobičajen. Situacija se može popraviti pravilnom prehranom. No, pravilna prehrana ne uključuje samo hranu koju jedemo već i sve ono što pijemo. Svjetska kardiološka federacija, za zaštitu zdravlja od kardiovaskularnih bolesti preporučuje piti – vodu, a nova znanstvena istraživanja pokazuju kako je za zdravlje srca iznimno važna upravo voda koja sadrži magnezij! Preporučena dnevna količina magnezija za odraslu osobu je 375 mg, a 1 litra Mg Mivele sadrži čak 343 mg ovog esencijalnog minerala. Kad znamo da magnezij sudjeluje u više od 350 reakcija u tijelu, nije teško shvatiti zašto je neophodan za život pri čemu valja napomenuti kako svaki organ u našem tijelu za svoj rad treba magnezij!

Preporuča se i više magnezija u vodi koju pijemo

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Poznato je da magnezij doprinosi normalnom radu svih mišića uključujući i srce te ima povoljan utjecaj na zdravlje kardiovaskularnog sustava kroz različite mehanizme. Budući da je u zapadnoj civilizaciji već godinama izražen smanjeni unos magnezija iz hrane, sve veća važnost počela se pridavati vodi kao izvoru životno važnog magnezija.

U nedavno objavljenom istraživanju u časopisu Nutrients, znanstvenici su promatrali povezanost količine magnezija u vodi za piće s rizikom smrtnosti od koronarne bolesti srca.

Koronarna bolest srca nastaje kao posljedica ateroskleroze proizašle dugogodišnjim nakupljanjem plaka unutar krvnih žila koje opskrbljuju srčani mišić kisikom. Stvrdnuti plak sužava krvne žile i smanjuje dotok krvi prema srcu, čime je njegov normalan rad onemogućen. Tako koronarna bolest srca tijekom vremena može oslabiti srčani mišić i dovesti do aritmija i zatajenja srca, dok potpuni prekid protoka krvi kroz krvne žile srca dovodi do srčanog udara (infarkta miokarda).

U spomenutom istraživanju analizirano je deset znanstvenih studija kojima je ukupno bilo obuhvaćeno 77.821 slučaja. Rezultati su pokazali da je viša razina magnezija u vodi za piće značajno povezana s nižim rizikom smrtnosti od koronarne bolesti srca.

Stoga je odluka o odabiru hrane i vode bogatih magnezijem blagotvoran doprinos za zdravlje srca!

Izvori:

Fang, Xuexian et al. “Dietary Magnesium Intake and the Risk of Cardiovascular Disease, Type 2 Diabetes, and All-Cause Mortality: A Dose–response Meta-Analysis of Prospective Cohort Studies.” BMC Medicine 14 (2016): 210.

Jiang, Lei et al. “Magnesium Levels in Drinking Water and Coronary Heart Disease Mortality Risk: A Meta-Analysis.” Nutrients 8.1 (2016): 5.

World Heart Federation