Ako pokrenuti posao nije nikada lako, onda ući u tržišni prostor velikih igrača zvuči kao nemoguća misija. Upravo je to sada već daleke 2002. godine napravio tadašnji student ekonomije Anđelko Čalušić osnovavši Ulixtravel kojim je počeo prodavati avionske karte za sve putnike namjernike koji su htjeli letjeti u bilo koje mjesto na svijetu. «Tada sam radio sve ručno», prisjeća se Čalušić početaka kada je bio jedini zaposlenik svoje tvrtke koja danas zapošljava 35 ljudi u tri države. Krajem 2002. godine dogodila se prekretnica, mala po svojem obimu, ali ogromna po značaju za budućnost Ulixa.

«Bio sam sam u svojem dvorišnom uredu, već pomalo zabrinut što nas ama baš nitko nije zvao ili dolazio. Bio je kraj godine kada je u ured stupila gospođa koja je objasnila da joj hitno treba karta za Ameriku za sutra ujutro. Napravio sam joj kartu, ali je slijedila dodatna zamolba da je odvezem na aerodrom. Došao sam po nju sljedećeg dana u pet ujutro i odvezao je na aerodrom. Inzistirala je da plati prijevoz, što sam uporno odbijao objašnjavajući joj da sam sretan što je uopće kupila kartu. Na kraju smo pronašli kompromis – kava na aerodromu. U kafiću su sjedile njezine prijateljice koje su negdje putovale i kojima je na sva usta hvalila Ulix. Zatražile su vizit karte i s vremenom počele putovati preko nas», opisuje svoje početke Čalušić. Tada je provizija na kupljene karte bila mnogo veća nego danas pa mu je bilo prihvatljivo transferirati ljude u zamjenu za kupnju karte. Garantirali su, kaže, najpovoljniju kartu uz transfer do zračne luke.

Godinu i pol dana kao šofer

«Nije prošlo mnogo vremena kada su nam se za usluge prijevoza počele javljati i kompanije. Upravo u to doba, krajem 2002. i početkom 2003. napravljen je najveći iskorak Ulixa. Godinu i pol dana osobno sam vozio ljude na aerodrom i to je bilo nevjerojatno iskustvo jer sam kroz razgovore s ljudima, od kojih su mnogi bili poslovni ljudi, saznao koje su njihove potrebe», kaže Čalušić. Uslugu prijevoza do aerodroma imali su tri godine, ali su došli do točke kada je trebalo donijeti odluku da odustanu jer su se smanjile provizije i ukinule naknade. Tada je odlučio da je posao ono čemu se mora u potpunosti posvetiti, rješavajući se nekih strasti i planova. Prvo je odustao od perspektivne karijere atletičara, a onda i od fakulteta. «Htio sam gurati te tri priče odjednom, ali me sport naučio da se ne valja previše raspršiti i otići previše u širinu. U atletici sam se utrkivao u više disciplina jer sam imao brzinu i izdržljivost. Nisam se usko specijalizirao, a onda sam na poslu definitivno shvatio da je specijalizacija nužna ako želiš uspjeti», objašnjava Čalušić. Zbog toga je i na trećoj godini odustao od fakulteta gonjen, kako kaže, strašću i željom da uspije u neizvjesnom području koje se zove poduzetništvo što zahtijeva stopostotni angažman. «Ta moja želja udaljila me od studija, pogotovo što na studiju ekonomije nema mnogo doticaja sa stvarnim situacijama», kaže Čalušić.

Jedno neugodno iskustvo sasvim ga je uvjerilo da je vrijeme za napuštanje studija. «Kada sam upisao smjer turizam, posao je već funkcionirao. Kao student sam otišao na na konzultacije kod svoje profesorice da je pitam za savjet oko posla turoperatora. Umjesto očekivane informacije, dobio sam tjeranje iz njezinog ureda. Bilo mi je nevjerojatno da mene, svojeg studenta, gleda kao smetnju. Ali bilo je to korisno iskustvo za budućnost», priča Čalušić.

Benefit od gerila marketinga

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Posao je rastao, ali je marketing bio više nego potreban. Bit će to početak rađanja gerilskog marketinga čije će potencijale, zbog novčane oskudice, Ulix početi obilato koristiti. Zakupi oglasnog prostora u novinama zbog visoke cijene nisu dolazili u obzir. Tada nije bilo društvenih mreža pa je trebalo smisliti alternativne metode prisutnosti na marketinškom području. «Obnovili smo nekoliko automobila, popularnih fića koje smo oblijepili našim logom i postavljali ih na aerodorome i javne prostore. Odudarao je od okruženja i mnogi su ga željeli fotografirti», opisuje Čalušić. Danas, u vrijeme ere interneta i nezaobilaznih društvenih mreža, fićo se odvezao u povijest i takve marketinške akcije čine njihov beznačajan dio oglašavanja. «Srž marketinga je jednostavnost», objašnjava Čalušić.

Danas je Ulix stabilna tvrtka čiji je rast samo prošle godine iznosio 30 posto. Proširili su se na Sloveniju i Srbiju, gdje je do izražaja došla potreba za lokaliziranjem tržišta. Naime, u Sloveniji se ljudi, zbog povjerenja u pravni sustav, mnogo lagodnije osjećaju pri online kupnji, dok to povjerenje pada što se ide istočnije. Zato takva kupovina u Hrvatskoj, a pogotovo u Srbiji, nije dio svakodnevice velikog broja građana. «Upravo zato se velikim sustavima koji posluju na sto tržišta teško lokalizirati. Mi se kao mali lakše prilagođavamo navikama tržišta», kaže Čalušić.

Anđelko je s kolegama organizirao i putovanja u svemir preko svoje turističke agencije Ulix. (Photo: Jurica Galoic/PIXSELL)

Potičem ljude da griješe

Ulix organizira i poslovne konferencije i kongrese. Kako uopće izraditi takve projekte s 35 ljudi? «Izradili smo kvalitetan proces selekcije zaposlenika. Pokušavam stvarati klimu u kojem će ljudi moći rasti u profesionalce i postati sposobni preuzimati najveće projekte», objašnjava Čalušić koji za sebe kaže da nije strog vlasnik i direktor.«Beskomrpomisan sam u inzistiranju vrijednostima na kojemu je Ulix izrastao. Sve ostalo, kao što su greške ili situacija kroz koje sazrijevamo su dobrodošle. Potičem ljude da griješe i da uče kroz greške dok istražuju nova i nepoznata područja», naglašava Čalušić. Sve manje je kao vlasnik uključen u sve operacije jer je tio fizički nemoguće. Raduje ga da su ljudi bez kojih bi poslovanje Ulixa danas bilo nemoguće, preuzeli svoje funkcije i odgovornost. «Mislim da je to smisao poduzetništva», kaže Čalušić.

• Poslovni.hr svakog ponedjeljka donosi istinite priče hrvatskih poduzetnika – kako su počeli, što im je predstavljalo najveću prepreku pri pokretanju biznisa, što misle o trenutnom stanju u državi, koji su im planovi za budućnost. Ostale priče pročitajte ovdje.