Institut Ruđer Bošković (IRB) privukao je već toliki broj stranih znanstvenika koji su doselili u Zagreb, da uvode vlastitu školu hrvatskog jezika. Primjer Ruđera još jednom pokazuje da oni segmenti tržišta rada koji uključuju korištenje visokih tehnologija, znanja, izazova i kreativnosti najbolje stoje po pitanju migracija, odnosno da nemaju nikakav problem s iseljavanjem, upravo obrnuto.

Ruđer je ovih dana s Institutom za hrvatski jezik i jezikoslovlje (IHJJ) potpisao sporazum o suradnji na programima učenja hrvatskog jezika za inozemne znanstvenike na IRB-u. Pojašnjavaju kako je to rezultat priljeva stranih znanstvenika na najveći znanstveni institut u Hrvatskoj, koji se zahvaljujući ostvarenim rezultatima u znanstvenoj produkciji, privlačenju mladih znanstvenika i istraživača, povlačenju sredstava iz fondova Europske unije te suradnji s industrijom pozicionirao kao vodeća znanstveno istraživačka institucija u Hrvatskoj.

Kako zadržati mlade istraživače
"Uspješne zemlje i ekonomije diljem svijeta posljednjih se nekoliko godina intenzivno okreću prema gospodarstvu utemeljenom na znanju čime se povećava i globalna potražnja za znanstvenicima i istraživačima. Sustavi znanosti i inovacija općenito se šire, dok demografske promjene u nekim zemljama dovode do smanjenog priljeva mozgova.  Na žalost, u Hrvatskoj se u posljednjih 20-ak godina bilježi trend odljeva mlađeg i visokoobrazovanog stanovništva, što potvrđuju i podaci Eurostata iz svibnja ove godine. 

U takvim uvjetima privlačenje i zadržavanje stručnog kadra, a posebno mladih istraživača postaje jako veliki izazov, čak i za institute veličine IRB-a," objašnjava ravnatelj Ruđera, dr. sc. David M. Smith. Inače, Institut trenutno raspolaže ljudskim kapitalom od 906 zaposlenika, od čega je gotovo 60 posto znanstvenika i istraživača. Ukupno je zaposleno 446 doktora znanosti, dok je udio doktorica znanosti viši od hrvatskog, pa čak i europskog prosjeka i iznosi 58 posto, ističu u Institutu.

Dodaju kako se, prema broju prijava koje pristižu na natječaje za pojedino upražnjeno radno mjesto, može zaključiti da je IRB jedan od najpoželjnijih poslodavaca za mlade znanstvenike u Hrvatskoj. Tako je primjerice 2016. godine na IRB-u bilo zaposleno ukupno 134 doktoranda i poslijedoktoranda, 2017. godine 140, dok je u 2018. godini zabilježen rast od čak 49 posto s brojkom od ukupno 209 zaposlenih doktoranada i poslijedoktoranada. Također, u posljednjih nekoliko godina IRB bilježi pozitivan trend rasta inozemnih znanstvenika i istraživača kojih je trenutno zaposleno trideset i petero.

Od toga ih je čak trinaestero stalno zaposlenih, a troje vodi vlastite istraživačke grupe i laboratorije. "Svi ovi pokazatelji rezultat su sustavne strategije IRB-a prema jačanju izvrsnosti te korištenju sredstava iz fondova EU, posebno u slučaju iskorištavanja mogućnosti zapošljavanja koje se nude iz Europskog socijalnog fonda u sklopu Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali (OPULjP)", ističu u Institutu iza kojeg je izazovna i zahtjevna, ali i vrlo uspješna godina. 

EU novac za nova zapošljavanja
"Očekujemo da će kapitalni strukturni projekt IRB-a 'Otvorene znanstveno-infrastrukturne platforme za inovativne primjene u gospodarstvu i društvu' (O-ZIP) pozitivno utjecati na privlačenje sredstava iz europskih programa za znanstvena istraživanja, kao što je program 'Horizon Europe', koji će također imati direktan utjecaj na nova zapošljavanja.

Naposljetku, očekujemo da će projekt O-ZIP omogućiti IRB-u da ostvari značajan prihod iz komercijalnih aktivnosti, a koji će se moći iskoristiti za poticanje dodatnog zapošljavanja stručnog i znanstvenog osoblja", naglašava dr. Smith.  Naime, u 2019. godini Ruđer očekuje kapitalnu investiciju od 72 milijuna eura, i to je prvo značajno ulaganje u infrastrukturu IRB-a od njegovog osnivanja. 

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost