Autor: Vedran Antoljak, Sense Consulting

Poplava start-up događanja potiče na razmišljanje da li je start-up zajednica jedini izvor inovacija koje se danas stvaraju u Hrvatskoj? Kako stvari stoje sa stvaranjem inovacija kod većih organizacija? Sve prisutniji stil korporativnog upravljanja – Intra-poduzetništvo – potiče zaposlenike da djeluju kao start-up poduzetnici sa fokusom na stvaranje ideja i komercijalizaciju inovacija unutar organizacije.

Start-up poduzetništvo u zadnje vrijeme zauzima puno medijskog prostora te je postalo sinonim za stvaranje inovacija. Projektni timovi ili tek osnovane tvrtke rade na inovativnim projektima, idejama ili izumima za koje se pretpostavlja da će u dogledno vrijeme, uz pomoć kapitala investitora te uz inicijalnu podršku poslovnih anđela, postati visoko profitabilne tvrtke sa značajnim inovacijama. Međutim, iako ne postoje okrupnjeni podaci o hrvatskoj start-up sceni  ⁽¹⁾, indikativni su podaci iz SAD-a koji pokazuju da unutar prve tri godine propada 90% novih start-upova koji nisu uspjeli privući investitore ⁽²⁾. Prema nedavnom istraživanju ⁽³⁾, u prvoj godini propadne 25% start-upova, u drugoj propadne 36%, dok u trećoj nestane 44% tvrtki. Taj postotak raste u daljnjim godinama, a procjenjuje se da od ukupnog broja start-upova njih samo 25-30% uspiju ⁽⁴⁾. Problem je u tome što profesionalni investitori žele investirati u dokazani poslovni model spreman za daljnji rast ili komercijalizaciju, a sve manje u rizično istraživanje i razvoj proizvoda. Ipak, zanimljiv podatak je da su ključni razlozi njihovog neuspjeha nedostatak kompetencija u planiranju posla, financijama i strukturiranju cijena, te nedovoljna upravljača znanja i neiskustvo.

Sa druge strane, svaki dan inovativni zaposlenici unutar velikih organizacija stvaraju inovativne proizvode, usluge, procese i poslovne modele. Ovaj način stvaranja inovacija ostaje nezapažen od strane medija i šire javnosti, iako prema nekim procjenama danas tvori više od dvije trećine svih inovacija u svijetu. Takav pristup većih organizacija stvaranju inovacija nazivamo Intra-poduzetništvo (eng. Interapreneurship). To je danas sve prisutniji način dugoročnog pristupa stvaranju inovacija u velikim organizacijama koji nadopunjuje korporativne aktivnosti istraživanja i razvoja. Takav pristup promovira preuzimanje rizika i usmjerenost organizacije prema stvaranju i komercijalizaciji inovacija, koji sustavno motivira i nagrađuje inovativnost zaposlenika – Intra-poduzetnika (eng. Interapreneur). Ovaj oblik korporativnog poduzetništva nastao je nakon što su analize ukazale da začeće inovacije nastaje primarno kao ideja individualca ili pak manje grupe start-up poduzetnika. Pokazalo se da je to značajno učinkovitiji pristup kreiranje ideja nego. Uvidjevši to, organizacije su počele motivirati pojedince i manje grupe zaposlenika na pristup inovacijama poput start-up tvrtki.

Sličnosti poduzetništva

Start-up poduzetnik je osoba koja stvara inovacije, investira vlastite resurse i poslovnu sposobnost u nastojanju da transformira ideju u inovaciju i tako stvori vrijednost. Cilj start-up poduzetnice /poduzetnika je raširiti glasine i napraviti što veći broj pitcheva o svojem pothvatu ili inovaciji kako bi zainteresirao potencijalne investitore za financiranje njene/njegove inovacije. Stoga i nije čudno da svaki start-up događaj danas u Hrvatskoj privuče stotine mladih poduzetnika, potencijalne investitore, te raznih vrsta zainteresiranih stranaka.

Za razliku od njih, intra-poduzetnik je osoba unutar veće organizacije koja ima izravnu odgovornost za kreiranje ideja i njihovu provedbu u profitabilan gotov proizvod. Tipičan intra-poduzetnik ima isti „poduzetnički gen“ u vlastitom DNA, ali je odlučio uskladiti svoj talent s potrebama i planovima korporacije. Za klasične i start-up poduzetnike to može biti zbunjujuće, ali sve govori u prilog da je intra-poduzetnik rastuća klasa zaposlenika 21. stoljeća, koja zapravo spaja najbolje iz oba svijeta. Kako bi osigurale inovativnost, pametne organizacije traže pojedince koji vole osmišljavati, propitivati, koji su kreativni i prvi spremni na promijene. Ti pojedinci mogu raditi samostalno, ali još važnije mogu raditi kao dio integrirane strukture manjeg tima, te paralelno učinkovito prihvatiti i promovirati kulturu poduzetništva u organizaciji. Istovremeno, vrlo značajna prednost intra-poduzetnika naspram start-up poduzetnika se očituje u tome da ključni razlozi neuspjeha kod inovacija većih organizacija mogu biti značajno umanjeni, s obzirom da organizacije često raspolažu s vlastitim resursima koji mogu biti stavljani na raspolaganje intra-poduzetnicima. Tako intra-poduzetnici kroz organizaciju osiguravaju nužna znanja i vještine u planiranju poslovanja, vođenju financija, te iskustvo u upravljanju. Oni su najuspješniji kada ih uprava ili menedžment osnažuje, motivira i podržava, dok oni istovremeno štite interese organizacije i zadobivaju poštivanje kolega. Dobri intra-poduzetnici znaju mnogo bolje upravljati očekivanjima korporativnih lidera tj. menadžmenta, jer njima previše interesa preprano može biti štetno. U ranim fazama, intra-poduzetnici svoj novi proizvod, uslugu, ili poslovnu liniju nazivaju pilotom, pri tome jasno pazeći da se njihov rad smatra preliminarnim, eksperimentalnim i usmjerenim na procjenu mogućnosti i rizika. Tako postupak provedbe ideja često nazivaju prototip, ispitivanja odnosa s kupcima, istraživanje tržišta, itd. – te se fokusiraju na kratkoročne ciljeve. Na taj način intra-poduzetnici upravljaju očekivanjima nadređenih glede prihoda od novog proizvoda ili usluge, dok istovremenu osiguravaju vrijeme za dokazivanje koncepta za tržište. Pri tome je jedno od ključni pravila – ne obećati ništa prerano.

Zaključak

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

Konačno, start-up zajednica je uspješno demonstrirala da suvremeni svijet ne može bez poduzetnika. Iza svake aplikacije, društvene mreže, ili nove web-usluge koju s oduševljenjem otkrijete – stoje poduzetnici koji su ih razvili. No, to samo čini intra-poduzetnike još potrebnijima, jer u društveno-gospodarskom svijetu brzih promjenu, velika organizacija koja postane spokojna, troma i izgubi iz vida prednosti poduzetničkog pristupa poslovanju, može se vrlo brzo naći u nepovoljnoj situaciji ili izgubiti tržišne pozicije. Samo inovativne tvrtke i korporacije koje kontinuirano preispituju vlastiti model poslovanja i aktivno rade na povećanju inovativnosti mogu biti donekle sigurne u rast vlastite konkurentnosti i razvoj poslovanja. Za njih je neizbježno pristupiti inovacijama kroz stvaranje intra-poduzetništva u vlastitoj organizaciji, jer u suprotnom se izlažu rizicima da će u njihovom sektoru ili branši neki klinci uspjeti isfinancirati i provesti start-up ideju i time ugroziti takvu organizaciju. Takvih je primjera nebrojeno puno u današnjem svijetu, a možda to najbolje oslikava anegdota jedne od najvećih VC tvrtki na svijetu. Glavni direktor sazvao je hitan sastanak Skupštine na kojemu je rekao da je tvrtka u najgoroj situaciji do osnutka. Dioničarima nije bilo jasno na što misli jer je dan prije većina svjetskih časopisa objavila da su najprofitabilnija i najuspješnija tvrtka (fond) u državi. Glavni direktor je rekao da je upravo to problem, jer kada su prije pet godina započeli svoj inovativni poslovni model, na njihovoj sadašnjoj poziciji je bila jedna druga tvrtka (fond) koje danas više nema. Korporativni svijet treba intra-poduzetnike više nego ikada, a možda ste vi upravo jedan od njih, bez da ste toga svjesni.

1 Podatak dobiven od hrvatske udruge poslovnih anđela

2 „The National Venture Capital Association estimates that 25% to 30% of venture-backed businesses fail.“
Source: http://online.wsj.com/article/SB10000872396390443720204578004980476429190.html

3 University of Tennessee Research, 2012. Startup Business Failure Rate By Industry

4 „According to a Gompers and Lerner study, the challenge is very real, with 90% of new ventures that don’t attract investors failing within the first three years.“ Source: http://www.forbes.com/sites/martinzwilling/2013/02/18/10-ways-for-startups-to-survive-the-valley-of-death/