Najava IBM-a da će u Hrvatskoj graditi Client Innovation Center spada u pet najvažnijih gospodarskih događaja ove godine, zaključio je žiri sastavljen od gospodarskih stručnjaka i novinara. U centru, koji bi trebao biti otvoren u proljeće 2017., planira se zaposliti 500 ljudi. Prije nekoliko mjeseci IBM je objavio oglas u kojem traže zaposlenike za korisničku podršku.

Uz znanje engleskog i njemačkog jezika od budućih se zaposlenika očekuje da budu timski igrači, a poželjno je da imaju radno iskustvo u radu u call centrima. Kako je istaknuo poslovni direktor IBM-a Hrvatska Damir Zec, zapošljavanje će ići u fazama, te će punu zaposlenost centar imati kroz nekoliko godina. U branši se priča da inicijalno ovo ulaganje ne bi trebalo biti veće od pet milijuna eura. IBM se, naime, bavi prodajom znanja i intelektualnog kapitala, tako da se veća ulaganja u materijalnu imovinu ne očekuju. Predstavnici IBM-a su intenzivno razgovarali o tom projektu sa čelnicima Agencije za investicije i konkurentnost (AIK), no kako su razmatrane i mogućnosti da se investira u neku drugu državu, cijeli se proces produljio.

Konkurenti u tom projektu bili su Slovačka i Slovenija, navodno i Češka. Na taj način je krenuo prijenos usluga sa zapada prema istočnim zemljama, gdje je cijena rada manja. Konačna je analiza pokazala da Hrvatska ima dovoljan broj kvafliciranih radnika, ali i da su poticaji za ulagače u hi-tech industriju bolji nego u drugim zemljama. Predviđa se da će broj zaposlenika biti i veći od 500, jer nakon tog broja i iznos poticaja, koji se koristi na smanjenju opterećenja na bruto plaću, znatno raste.

IBM zasad neće graditi novi centar, nego će se useliti u neki od već postojećih prostora. Kao lokacija se spominje Rugvica- tamo bi svjetski informatički div trebao smjestiti svoj megaprocesor, u kojem će se arhivirati milijuni digitalnih podataka. Navodno se razmišlja o poziciji uz rijeku Savu, preko koje prolaze i tri magistralna dalekovoda, te je pogodna za smještaj zahtjevnog softvera kakav treba IBM. Riječ je o parceli na kojoj je 80-ih godina prošlog stoljeća HEP planirao graditi Nuklearnu elektranu Prevlaka, od koje se odustalo.