Prema udjelu brzorastućih poduzeća u ukupnom broju aktivnih s najmanje 10 zaposlenih Hrvatska je iznad prosjeka Europske unije.

Sugerira to Eurostatov usporedni prikaz iz kojega proizlazi da se od 100 kompanija u EU njih 9,2 svrstava u brzorastuće, dok je kod nas takvih 10,6 od 100. Eurostat se pritom vodi kriterijem rasta broja zaposlenih kroz tri godine, s tim da su analizom obuhvaćene tvrtke koje su u "nultoj" godini imale najmanje 10 zaposlenih, a donji prag uvrštenja u brzorastuće je prosječan godišnji rast zaposlenosti od najmanje 10%.  U Hrvatskoj je spomenute kriterije za epitet "gazela" zadovoljilo 1275 tvrtki (od ukupno 12.000 s više od 10 zaposlenih na početku trogodišnjeg razdoblja), a potkraj 2014. u njima je bilo 80.000 zaposlenih.

Istodobno, na razini EU brzorastućih je 145.000 tvrtki od ukupno 1,57 milijuna, a krajem 2014. zapošljavale su više od 12 milijuna ljudi. Među "top 3" članice EU prema udjelu brzorastućih poduzeća su dvije male zemlje, Malta i Letonija, No, osim što su među visokoplasiranim i neke znatno veće, poput Velike Britanije (2.), i začelje pokazuje da male zemlje nisu baš predodređene na relativno veći broj brzorastućih. Na Cipru ih je najmanje, a i susjedna Slovenija je tek 24. Na razini cijele EU udjelom brzorastućih tvrtki sektorski predjače Informacije i komunikacije (15%), a slijede ih Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti te prijevoz i skladištenje. Zanimljivo je primijetiti da u Hrvatskoj prednjače potonje dvije kategorije djelatnosti, ali ne i IT.