Svom domaćinu, gradu Sisku, Vlada je na jučerašnjoj sjednici prigodno poklonila objekt i dvorišni prostor nekadašnjeg sjedišta propale sisačke željezare.  

Nakon što se odrade neizbježni administrativni postupci utvrđivanja tržišne vrijednosti i sklapanja ugovora o darovanju, Sisak će nekretninu upotrijebiti za gradnju tehnološkog parka, koji bi bio "inkubacijski centar za startupove i unapređenje postojećih tehnološki inovativnih poduzeća". No, prije Siska još vrjednije darovnice Vlada je usvojila za stvaranje infrastrukture za poduzetništvo u krajevima kojima je potrebna jača potpora za razvoj, zadržavanje postojećih i privlačenje novih stanovnika i poduzetnika. Povjerenstvo za raspolaganje državnim nekretninama koje vodi potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić na prvoj je sjednici početkom veljače tako odlučila najprije pomoći Vukovaru.

Herojski grad tako u paketu dobiva nekoliko nekretnina iz državnog portfelja, kojima će upotpuniti javne potrebe – zemljišta za sport i rekreaciju, sportsku dvoranu i gradski bazen, a vrijednost im je procijenjena na više od 99 milijuna kuna. Gradu Iloku, koji je godinama nastojao riješiti pitanje prostora za zonu prikladnu za razvoj gospodarskih aktivnosti, konačno je stavljen potpis na odluku kojom dobiva 30 tisuća četvornih metara zemljišta koje je po procjeni ovlaštenog vještaka vrijedno 3,6 milijuna kuna. Međimurskoj općini Kotoriba Vlada daruje 191 tisuću četvornih metara vrijednosti 4,7 milijuna kuna za proširenje postojeće poduzetničke zone Jug.  Ovim odlukama nastavlja se, zapravo, raniju praksu stavljanja u funkciju neaktivne državne imovine davanjem u posjed lokalnim jedinicama na čijem se prostoru one nalaze.

Ta je praksa prije otprilike pet godina usporena, nakratko i potpuno prekinuta, jer se ispostavilo da veliki dio nekretnina koje je ranijih desetak godina država davala u posjed gradovima i općinama nije aktiviran ili je pak prodan, a da na njega nisu dovedeni poduzetnici i nisu pokrenute planirane proizvodnje. Na taj je problem prije dvije godine upozoravala i Državna revizija, tražeći od nadležnih državnih institucija i pokretanje raskida ugovora sa "zaboravnim" gradovima i općinama.

Nije poznato jesu li u međuvremenu neke od poklonjenih nekretnina vraćene u državni posjed, međutim, rasprava je rezultirala postroženjem zakonske regulative, pa se u odlukama o darovanju sada striktnije određuje postupanje s darovanim nekretninama i namjene korištenja sredstava uprihodovanih u slučaju prodaje zemljišta za poslovne zone, te klauzule o raskidu ukoliko gradovi u predviđenim rokovima ne pokrenu poslovne zone ili provedu prenamjenu zemljišta. U tom slučaju će općine i gradovi državi će isplaćivati naknade za darovano zemljište u visini njihove tržišne vrijednosti.