Do 2025. godine na svjetskoj razini razvit će se 26 megapolisa i 90 održivih pametnih gradova, a oko 50 posto od njih nalazit će se u Sjevernoj Americi i Europi, nalazi su to globalne studije koju je provela konzultanska kuća Fost & Sullivan.

Prema procjenama iz studije tržište pametnih gradova vrijedit će za četiri godine oko 1,5 bilijuna dolara od čega će 24,6 posto biti projekti vezani uz pametno upravljanje (e-upravu) i obrazovni segment.  Najbrže će rasti segment energije u pametnim gradovima koji bi za četiri godine trebao ostavriti rast od 25,2 posto i vrijediti 248 milijardi dolara. Studija također pokazuje kako će više od 60 posto građana u gradovima u narednih desetak godina koristiti e-usluge. Inače, ne postoji jedinstveno stajalište povezano s definicijom pametnih gradova. Jedan pristup odnosi se na integrirane (cjelovite) gradove u kojima se naglasak stavlja na međusobnu povezanost i pametan razvoj sljedećih šest elemenata: gospodarstvo, ljudi, upravljanje, pokretljivost (mobilnost), okoliš i življenje.

Hrvatska ima ukupno 128 gradova, no koliko je među njima pametnih gradova? Mogu li i kako te u kojim segmentima postati pametniji? Odgovor na ovo pitanje trebao bi drugu godinu zaredom dati projekt Pametni gradovi – gradovi budućnosti, inicijativa pokrenuta od strane Poslovnog dnevnika namijenjen promociji izvrsnosti i inovativnosti 'smart city' i srodnih inicijativa implementiranih u hrvatskim gradovima, ali i podizanju opće svijesti javnosti oko važnosti razvoja novih tehnoloških, organizacijskih i logističkih rješenja usmjerenih na poboljšanje kvalitete života stanovnika hrvatskih gradova.

Gradovi budućnosti projekt je Poslovnog dnevnika namijenjen promociji izvrsnosti i inovativnosti 'smart city' inicijativa implementiranih u hrvatskim gradovima, ali i podizanju opće svijesti javnosti oko važnosti razvoja takvih projekata.Koncept pametnih gradova  (eng. Smart city) jest skup multidisciplinarnih mjera, ideja i politika usmjerenih na poticanje razvoja ljudskih i tehnoloških resursa urbanih područja, te njihove strukturirane interakcije u svrhu omogućavanja održivog gospodarskog razvoja i više kvalitete života njegovih stanovnika.

Iako se često veže uz razne varijante ICT tehnologija, koncept pametnih gradova znatno je širi od puke implementacije tehnoloških rješenja, te obuhvaća i razne sociološke koncepte, poput maksimalne društvene inkluzije i transparentnih sustava odlučivanja. Projekt Pametni gradovi – Gradovi budućnosti zamišljen je kao složeni polugodišnji događaj koji se sastoji od uvodnog/najavnog dijela u trajanju od svibnja do prosinca u kojem u kampanji projekta, kroz novinske priloge, upoznajemo zajednicu sa Smart City inicijativama u Hrvatskoj i u ostalim europskim zemljama, dostupnim tehnološkim rješenjima te relevantnim znanstvenim istraživačkim radovima te od završne faze  projekta, u obliku konferencije koja je ujedno i središnja manifestacija projekta.