Grad Bakar i u 2018. godini nastavlja s provođenjem mjera iz Programa poticanja razvoja poduzetništva s ciljem povećanja kvalitete i konkurentnosti malih i srednjih tvrtki na svom području, primarno poduzetničkim kreditima i putem bespovratnih potpora.

U jednoj proračunskoj godini tako pojedini korisnik može ostvariti potporu u maksimalnom iznosu do 6000 kuna, dok krediti mogu iznositi od 30 tisuća kuna i, što je novost od ove godine, do maksimalnog iznosa od milijuna kuna uz županijsku subvenciju kamate u visini od 4 postotna boda. Uz to, na raspolaganju su im i mjere kao što je smanjenje obveze plaćanja komunalnog doprinosa za poduzetnike koji grade proizvodne pogone, stipendiranje deficitarnih zanimanja te koncept poduzetništva u praksi gdje se povezuju učenici i studenti s gospodarskim subjektima i stvaraju suradnju.

Sve ovo za Poslovni je dnevnik otkrio gradonačelnik Bakra Tomislav Klarić ususret Poslovnom uzletu grada Bakra koji se ondje održava u utorak. 

"Grad Bakar je trenutno u iščekivanju raspleta postupka likvidacije tvrtke Koksara d.d. Kako se ništa u Gradu Bakru ne prepušta slučaju, trenutno je u izradi opsežna projektna dokumentacija vezana za izgradnju kanalizacijskog sustava Bakra s uređajem za pročišćivanje koji će se u budućnosti smjestiti na plato bivše koksare. Sve navedeno pripremljeno je kroz urbanistički plan grada Bakra, a tvrtki Koksar d.d. u likvidaciji i Ministarstvu državne imovine upućeno je pismo namjere za otkup upravne zgrade i okolnog prostora. Za izgradnju buduće marine potrebno je osigurati uvjete od strane Ministarstva mora, prometa i infrastrukture za raspisivanje koncesije za njenu izgradnju", u razgovoru za istaknuo je gradonačelnik Klarić. Dodao je i da je bakarsko područje postalo interesantno velikom broju investitora te da je lokalno gospodarstvo postalo zamašnjakom razvoja kojeg više nije moguće zaustaviti.

Stopa nezaposlenosti 5% 
Broj nezaposlenih u Bakru prije dvije godine je pao za 40 posto, danas ukupna stopa nezaposlenosti iznosi pet posto, u čemu je značajnu ulogu imala i Industrijska zona Kukuljanovo u kojoj je zaposleno 4000 ljudi. Zona se prostire na površini od 500 hektara, polovica je popunjena, a danas se naziva najvećom i najuređenijom u Hrvatskoj. U gradnju infrastrukture i otkup zemljišta Bakar je uložio više od 130 milijuna kuna vlastita novca što je omogućilo da se taj grad pozicionira kao gospodarsko središte Hrvatskog primorja. U protekloj je godini na prostoru Industrijske zone Bakar bilo više od 900 milijuna kuna investicija, odrađeno je više od 30 projekta i stvoreni su uvjeti za otvaranje nekoliko stotina novih radnih mjesta. 

Izvozni zamah
"Trenutno se u Industrijskoj zoni Kukuljanovo nalazi nešto manje od 200 tvrtki, a prosječan tempo useljavanja novih subjekata je između 8 i 10 godišnje. Što se tiče gospodarskih profila, omjer proizvodnih, uslužnih i trgovačkih djelatnosti je gotovo ravnomjeran, dakle po trećina od svake. Sve su proizvodno i izvozno orijentirane, pri čemu su najzastupljenija uglavnom tržišta Europske unije.

Novi investitori u našoj Zoni, koji grade svoje objekte i kupuju novu opremu, uglavnom su uspješni korisnici EU fondova. Industrijska Zona i Grad Bakar zajednički su kandidirali 2 projekta za gradnju infrastrukture i pripremu građevinskih platoa za sufinanciranje iz pripadnog EU fonda", istaknuo je direktor Zone Irvin Badurina. Na Kukuljanovu je prošle godine započela i gradnja Kaltenbergove pivovare srednje veličine koja će za početak proizvoditi 30 tisuća hektolitara piva godišnje s mogućnošću povećanja proizvodnih kapaciteta. Vrijednost ove investicije kreće se oko 10 milijuna eura, dok je lokacija odabrana zbog dobre povezanosti s Njemačkom i mogućnosti brze logistike s matičnom tvrtkom, otkrili su investitori.

Turizam se budi
Što se tiče turizma, zatvaranjem koksare 1994. godine, stvoreni su preduvjeti za njegov razvoj, s time da je 2009. godine na bakarskom području postojao samo jedan hotel – Jadran Bakar s ukupno 30 soba i 64 ležajeva te Planinarski dom Risnjak s 43 ležaja. Hotel je bio otvoren cijele godine te je u prosjeku imao između 7 i 8 tisuća noćenja godišnje, a zatvoren je krajem 2015. što je ostavilo traga na broj noćenja na ovom području, ali sada uz nove vlasnike čeka ponovno otvaranje svojih vrata. Otkrila je to direktorica Turističke zajednice grada Bakra Sonja Jelušić Marić dodavši i da su prije gotovo 10 godina odlučili krenuti s aktivnostima popularizacije privatnog smještaja među stanovnicama Bakra.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

"U promjenu same svijesti i razmišljanja te edukaciju stanovništava uloženi su brojni napori. U suradnji s Nedom Pinezićem, tadašnjim predsjednikom Zajednice obiteljskog turizma pri HGK-u, napravljene su razne radionice i edukacije na našem području. Tek 2012. godine, polako, ali sigurno kreće laganim korakom razvoj obiteljskog smještaja", dodala je. U godinama koje su uslijedile, postupno se povećavao smještajni kapacitet te danas, u 2018., ondje uz Planinarski dom s 43 ležaja postoji i 55 apartmana s 216 ležajeva i 19 kuća za odmor sa 116 ležaja. Radi se, saznali smo, o vrlo kvalitetnim smještajima s 4 zvjezdice, pri čemu tri kuće za odmor imaju i kategorizaciju od 5 zvjezdica, dok kuće za odmor u mjestima s područja Bakra kao što je Hreljin, Praputnjak, Krasica, Škreljvo imaju i dodatne sadržaje poput bazena i adute kao što je pogled na čitavi Kvarner, uz odličnu prometnu povezanost.

Što se tiče gostiju, najviše ih dolazi iz Njemačke, Poljske, Francuske, Italije i Austrije i u 2017. godini je zabilježeno nešto više od 13 tisuća noćenja što je porast od 103 posto u odnosu na godinu prije. "U posljednjih osam godina razvija se i bakarska turistička ponuda. Obnovljeni su mnogi kulturno povijesni spomenici, između ostalog i fasada na Frankopanskom kaštelu, Turska kuća te Domovi kulture po svim našim mjestima, zatim riva, kao i prirodni fenomen jezerca uz samo more te jedan od prepoznatljivih simbola Bakra Jaz i perilo. Uređena je plaža Melić, dio Bakarskih prezida, posađena je i autohtona sorta loze Belina te je ponovno pokrenuta proizvodnja Stare bakarske vodice", kazala je Jelušić Marić. 

Baština i priroda ruku pod ruku s turizmom

Uređeno 160 km biciklističkih staza
U Bakru su posebno ponosni na kulturnu rutu Putovima Frankopana, nastalu na temeljima istoimenog projekta koji je Primorsko-goranska županija provodila od 2005. do 2008., a kojega je poseban dio i bakarski Kaštel u kojem su nekoć boravili Frankopani. Sustavno se, k tome, radi i na razvoju koncepta aktivnog i zdravog turizma. Tako je u okolici uređeno preko 160 kilometara biciklističkih kružnih staza povezanih u biciklističku transverzalu Riječkog prstena. Nedavno je završen i projekt uređenja edukativne staze Ponikve koja vodi do istoimene Liburnske gradine. "Među našim najpoznatijim manifestacijama je Margaretino leto u sklopu koje najviše pažnje, do 15 tisuća posjetitelja, privlači poznata Pomorska bitka. Bakar je definitivno neotkriveni biser s velikim potencijalom za razvoj turizma", naglasila je direktorica TZ Bakar.