Ako se neki investitor osjeća dobrodošlo kada je prvi put došao kod vas, to je pola posla u privlačenju njegova ulaganja, kazao je Franjo Makovec, načelnik Svetog Martina na Muri na panel diskusiji "Globalni trendovi u lokalnom okruženju – Prednosti i prepreke investiranju u Općini Sveti Martin na Muri i Međimurskoj županiji", a koji se održao u utorak u sklopu Poslovnog uzleta u tom mjestu.

Gospodarska zona u Sv. Martinu je među najrazvijenijima u Međimurju te postoji stalna potreba za njezinim širenjem. "Kada smo krajem 1990-ih zacrtali što želimo, vidim danas da smo postigli sve planirano. Imamo prijateljski odnos prema investitorima kojima pružamo maksimalnu pomoć u njihovu projektu.

Naša gospodarska zona je malo specifična jer se tu radi o privatnom zemljištu. Naime, nismo se željeli dovoditi u situaciju da Općina mora investirati u otkup zemljišta pa da ga mi onda kasnije preprodajemo ulagačima.

Tu se moraju utrošiti velika sredstva, a osim toga, moguće su manipulacije da se zemlja kupi jeftinije pa preproda skuplje ili pak da se ošteti sama jedinica lokalne samouprave ako se, da li namjerno ili zbog tržišnih okolnosti, zemljište kupi skuplje, a mora prodati jeftinije. Zato mi svakog investitora upućujemo konkretno na privatnog vlasnika da se s njim dogovori", kaže Makovec. No, dodaje da nisu ostavili ulagača na milost vlasnicima zemljišta jer je općina prethodno s njima dogovorila da cijena po kvadratnom metru ne smije biti veća od pet eura.Makovec tvrdi da za sada ovakav princip funkcionira besprijekorno i nije bilo ozbiljnijih problema.

Prva tvrtka koja je 2001. došla u gospodarsku zonu Sv. Martin je Te-Pro iz sastava austrijske metalurške grupacije iz Graza. Te-Pro ima širok asortiman dijelova za industriju, a najpoznatiji su po programu dijelova podvozja za vlakove i tračna vozila, a isporučuju i dijelove za vjetroelektrane. Oko 97 posto njihove produkcije završava u izvozu, a najviše u Austriji dok su im značajni kupci su i u Sjedinjenim Američkim Državama i Brazilu. Iako su dio austrijske metalurške grupe Ferrotechnik, tvrtka u Hrvatskoj posluje samostalno te zapošljava više od 250 ljudi. Kako objašnjava direktor Zlatko Rajf, Te-Pro je nastao prije 10-ak godina. "Ferrotechnik iz Graza je u jednom trenutku shvatio da u Austriji nema više prostora za širenje jer jednostavno nema dovoljno radne snage. Bilo je raznih opcija, a kako sam ja od početka 90-ih bio zaposlen i napredovao u toj tvrtki, doveli smo je u Hrvatsku. Budući da sam ja iz Murskog Središća, prvotna želja mi je bila da tvornicu dovedem u svoje mjesto.

No, uvjeti koje je nudila, tada novootvorena, poduzetnička zona u Sv. Martinu bili su kvalitetni i mi smo došli ovdje. Kada sam došao načelniku Makovcu, rekao mi je biraj – čitava zona ti je na plahti. Bili smo prvi investitor i imali smo mjesta koliko želimo: dosad smo izgradili sedam hala, a u planu su i daljnje investicije", kaže Rajf.

U zadnje vrijeme i ova tvrtka ima problema s radnom snagom, a što pokušavaju riješit suradnjom sa srednjim školama u okolici koje im uglavnom izlaze u susret i formiraju dodatne razrede traženih metalaca.

Svoje mjesto u ovog gospodarskoj zoni je našao i Michael Vnuk, povratnik iz Njemačke, koji je 1998. u obiteljskoj garaži otvorio tvrtku Vnuk specijaliziranu za izradu PVC i aluminijske stolarije. Danas tvrtka zapošljava 68 radnika, a više od polovice proizvodnje plasira na zapadnoeuropsku tržište, uglavnom Njemačka, Austrija, Slovenija te Francuska. "Sav naš materijal uzimamo od Salamandera, što je za svakog kupca, kako u Njemačkoj tako i u Hrvatskoj, jamstvo kvalitete.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Zbog velikih poslova na njemačkom tržištu smo i otvorili tvrtku u Münchenu", kaže Vnuk. Dodaje da je prosječna cijena kompleta stolarije za obiteljsku kuću oko tisuću eura niža ako se naručuje od njega nego od nekog njemačkog proizvođača. Vnuk se za Sveti Martin na Muri se odlučio jer su njegovi roditelji podrijetlom iz tog kraja. Iako je zadovoljan uvjetima koje je imao pri otvaranju i razvoju biznisa, sad se žali na nedostatak novog prostora na koji bi se proširio jer su sve okolne parcele već otkupili drugi poduzetnici koji rade u toj gospodarskoj zoni, ili to tek namjeravaju. I njemu problem predstavlja kvalificirana radna snaga jer postojeći obrazovni programi za stolare su uglavnom vezani uz obradu drva.

Stoga Vnuk zapošljava radnike tehničke struke koje onda doškolovava u Njemačkoj. "Problem je što vi ne možete platiti radnika koliko to mogu tvrtke u Austriji ili Njemačkoj pa nam se sve češće događa da mi educiramo radnika, a on onda ode od nas. To je neminovnost slobodnog tržišta", navodi Vnuk.

Iako mu je EU napravio probleme s radnom snagom, s druge strane mu je otvorio tržište jer sad više nema nikakvih carinskih barijera za poslovanje u bilo kojoj članici Unije.

Da bi se trebalo više poraditi na obrazovanju kadrova koji su potrebni gospodarstvu, smatra i Mladen Križaić, predsjednik HGK Županijske komore Čakovec. On kaže da se redovito održavaju sastanci s ravnateljima srednjih škola i da se u školskom sustavu uglavnom prihvaćaju zahtjevi poduzetnika. "Kada je pala industrijska proizvodnja u Hrvatskoj, metalurška zanimanja postala su neatraktivna i teško su ljudi te struke pronalazili posao.

Sada se situacija promijenila i trebamo uvjeriti djecu, i njihove roditelje, da su ovakva zanimanja perspektivna", kaže Križaić. Štoviše, Matija Posavec, župan Međimurske županije, najavljuje da će odmah po formiranju nove Vlade krenuti u postupak otvaranja nove tehničke škole u Murskom Središću koja bi trebala zadovoljiti sve veće potrebe međimurskih metalaca.

Nešto manjih problema s kadrovima ima Branimir Blajić, generalni direktor LifeClass Termi Sveti Martin. On pojašnjava da njihove potrebe zadovoljava srednja turistička škola u Prelogu. "Iako sam ja Dalmatinac, moram priznati da me ugodno iznenadilo Međimurje. Ovdje postoji puno manja potreba za nekim velikim školovanjem bazičnih kadrova u turizmu. Naime, ovo je regija gdje je gostoljubivost kućni odgoj koji se uči u obitelji i široko je rasprostranjena tako da su i takvi zaposlenici gdje god radili", kaže Blajić.