Globalizacija se nalazi pred svojim najvećim ispitom. Već četrdeset godina, proces sve tješnje integracije kroz slobodno kretanje dobara, kapitala, ljudi i ideja omogućava mnoga značajna postignuća diljem svijeta.

Ukupni životni standard nikad nije bio viši. Prema podacima Ujedinjenih naroda, na svijetu je danas dvjesta milijuna gladnih ljudi manje nego prije 25 godina. Dodatno, većina dječaka i djevojčica pohađa škole. U isto vrijeme, očekivana životna dob porasla je između 2000. i 2015. godine za pet godina, što je najveća stopa rasta još od šezdesetih godina dvadesetog stoljeća, tvrde u Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji.

Drugim riječima, svijet je jednakiji nego ikada do sada.

Ipak, prošle godine se dogodio zastrašujuć protuudar tome, ponajprije u razvijenim zemljama. U Sjedinjenim Američkim Državama, tom predvodniku globalizacije, raste trend protivljenja sve većoj integraciji, na što ukazuje izbor predsjednika koji je obećao raskinuti ugovore o slobodnoj trgovini i izgraditi zidove među ljudima, umjesto da ih ruši. 

U Europi, građani Velike Britanije glasali su za povlačenje iz Europske Unije. Neke druge bi zemlje mogle slijediti njihov primjer, ovisno o rezultatima nadolazećih izbora. U više je zemalja porasla podrška populističkim političarima koji igraju na kartu bijesa običnih ljudi, koje smetaju useljenici i zamišljene posljedice rasta njihovog broja, poput smanjenja šansi za zapošljavanje, rasta straha od nesigurnosti i izazova nacionalnom identitetu.

Lako je kritizirati taj bijes kao pogrešan i krivo usmjeren, ali ne smije ga se ignorirati. Činjenica je da milijuni ljudi osjećaj kako ih je globalizacija zaobišla, ne samo u zemljama u razvoju, već i u razvijenim zemljama. Mnogi osjećaju kako im plaće i životni standard stagniraju. Čak i u Sjedinnejim državama, velikoj zemlji mogućnosti, stvari su okoštale. Dovoljno je posjetiti tzv. 'rust belt' kako bi tome svjedočili.

A opet, neki ljudi, tzv. elite, profitirali su od tuđeg jada. U mnogim zemljama, jaz između najbogatijih i najsiromašnijih postaje sve veći, unatoč tome što se relativna globalna nejednakost prihoda smanjuje. U 2015. godini, među 34 zemlje članice Organizacije za ekonomsku suradnju i razvitak OECD, deset posto najbogatijih zarađivalo je 9,6 puta više nego deset posto najsiromašnijih.

U poslovnom svijetu, jaz između vodećih poslovnih ljudi i radnika je još i veći. U Sjedinjenim Državama, top 500 vodećih glavnih direktora zarađivalo je 2015. godine čak 340 puta više prosječan radnik, pokazuju podaci AFL-CIO, najveće američke federacije sindikata.

Intervju

“Uveli smo princip ‘istovrijedni rad – jednaka plaća’ u praksi, a ne samo kao pusto obećanje”

Život bez naočala

Lasersko skidanje dioptrije, ugradnja intraokularnih leća i operacija mrene – nema više razloga za strah

Dok je globalizacija milijardama ljudi pomogla, nekima je naštetila. Ili je to njihova percepcija. Posljedica toga je da smo suočeni s opasnošću da cijeli svijet nazaduje.

To ne smijemo dozvoliti.

Zaustavljanje globalizacije bila bi potpuna katastrofa. U svijetu postoji još više od osamsto milijuna gladnih ljudi, više od svog stanovništva Europe, pokazuju podaci Ujedinjenih naroda. Više od šezdeset milijuna djece, što je broj približno jednak stanovništvu Francuske, ne pohađa ni osnovnu školu. Oko dvije milijarde odraslih još nema osnovni bankovni račun.

Što učiniti? Vrijeme je da ponovno pokrenemo svijet. To se možda čini protivno intuiciji u vremenu velikih migracija, kad je očito da se milijuni ljudi sele u očajničkoj potrazi za novim početkom.

Smisao je u ovome: na mnogo je načina svijet stao. Globalni je rast anemičan, u značajnoj mjeri zbog usporene međunarodne trgovine uzrokovane nedostatkom ulaganja i rastom protekcionizma. U isto vrijeme, rast produktivnosti je dramatično usporen i iznosi jedva nešto ispod jedan posto u SAD-u i većini zemalja zapadne Europe.

Rezultat toga je da se ljudi osjećaju uhvaćeni u zamku. Žele svoju budućnost nazad. Žele vidjeti da će njihova očekivanja boljeg života biti ostvarena. Kako bi to omogućili, svjetski lideri moraju se usredotočiti na jednu stvar: ostvarivanje uključivog rasta, onog čije pozitivne posljedice osjećaju svi.

S tim ciljem, The Boston Consulting Group razvio je agendu od pet točaka za političke i poslovne lidere.

Neovisno o tome vodite li državu ili kompaniju, svim svojim stakeholderima trebate omogućiti da rastu. Ako to učinite, možete se nadati da ćete ostvariti uključiv rast, koji je najodrživiji od svih.

Razvili smo sveukupan pristup za političke i poslovne lidere, koji je usmjeren na pet ključnih elemenata potrebnih za neometano kretanje ljudi, dobara, ideja i kapitala. Naš je savjet liderima da zanemare svoje druge brige i usredotoče se na ovih pet elemenata.

Upišite svaki od njih u svoju mentalnu knjižicu.

Ako postignete stvaran napredak kod svakog od elemenata, napravit ćete puno za ostvarivanje uključivog rasta. Neki od ovih elemenata možda će vam se učiniti samorazumljivim, što i jesu. No, vrijeme pokazuje da se u vremenu krize samorazumljive stvari zaborave. A nema sumnje, svijet jest u krizi.

Prvo, agenda za političke lidere. Više i pametnije morate ulagati u ovih pet područja:

Prvi su zdravstvo, obrazovanje i osposobljavanje. Svim građanima morate omogućiti jednak pristup bolnicama školama, sveučilištima i ustanovama za doškolovanje kroz cijeli njihov život kako bi stvorili uspješnu radnu snagu.

Druga je prometna infrastruktura. Kontinuirano morate graditi i obnavljati mrežu cesta, željeznica, luka i zračnih luka kako bi porušili interne i međunarodne barijere.

Treće su digitalne mreže. Trebate imati sveobuhvatnu i brzu internetsku mrežu koja povezuje ljude.

Četvrti je financijski kapital. Morate povećati financijsku uključenost, omogućiti ljudima pristup bankovnim računima, povećati dostupnost kredita i nastaviti razvijati financijska tržišta.

Peto: odgovorno upravljanje. Morate se pridržavati vladavine prava, iskorjenjivati korupciju i uložiti u učinkovite javne službe.

Rezultat će biti održiv rast koji će ostvarivati građani razvijenih vještina (što dovodi do visoke zaposlenosti), povezana transportna mreža za prijevoz ljudi i roba, digitalna autocesta za širenje informacija i ideja, funkcionalan financijski sustav koji hrani ulaganja i sustav vladavine koji osigurava jednake mogućnosti.

To ne znači da nitko nikad neće ostati bez posla, nego će ljudi biti u mogućnosti pronaći novi posao kad izgube stari.

Sljedeća je naša agenda za poslovne lidere. Ona je slična onoj za političke lidere, ali na nešto nižoj razini. Više i pametnije morate ulagati u ovih pet područja:

Prvo, u svoje zaposlenike. Posebice se to odnosi na postupke zapošljavanja što različitijih ljudi i profinjene programe zadržavanja radne snage koji zaposlenima omogućavaju osobni razvoj i napredovanje.

Drugo, u svoje lance nabave: brze i fleksibilne veze imeđu dobavljača, proizvođača, maloprodaje i kupaca.

Treće, u svoje digitalne sposobnosti: online prodaja i komunikacija s dobavljačima, distributerima, zaposlenicima i kupcima.

Četvrto, svoje korištenje kapitala: sve od naprednih odnosa s bankama do pametnog, ali opreznog korištenja tržišta kapitala i produktivnosti imovine.

Konačno i peto: vaša struktura vodstva. Uprave i izvršni direktori u koje se možete pouzdati da će vašim kupcima, zaposlenicima, dobavljačima, dioničarima i društvu isporučiti obećano.

Rezultat će biti profitabilan rast zahvaljujući zadovoljnim i educiranim zaposlenicima, dobro povezan lanac od dobavljača do kupca koji će osigurati pravovremenu isporuku inovativnih proizvoda i usluga, dvosmjerna komunikacija koja produbljuje odnose s kupcima, povrati ulagačima koji žele uložiti još i vodstvo kojem se može vjerovati.

To ne znači da će sve kompanije biti uspješne. Ali će od starih kompanija koje propadnu nastati mnoge nove.

Preduvjet da zemlje i kompanije mogu ostvariti uključiv rast jest da dionici vjeruju vodstvu, političkom i poslovnom. Tijekom nekoliko prethodnih godina, cijeli je niz skandala obilježio političke i poslovne lidere, posebno uoči i tijekom Velike recesije, što je dovelo do značajnog gubitka povjerenja.

Prošle je godine tvrtka za odnose s javnošću Edelman, koja računa globalni indeks povjerenja, otkrila kako se vladama vjeruje najmanje, a zatim slijede nevladine organizacije, tvrtke i mediji.

Na ovoj je i sljedećoj generaciji lidera da vrate povjerenje svojih stakeholdera, glasača u slučaju političkih vođa, zaposlenika, dobavljača i kupaca u slučaju poslovnih lidera.

Kako bi to ostvarili, morate učiniti ovih pet stvari:

Pažljivo slušajte: s ljudima i medijima se susrećite uživo. Slušajte što vam imaju za reći. Nemojte se pouzdati u ankete i analize velikih baza podataka.

Odlučujte: ono što doznate pretvorite u plan ostvarivih ciljeva.

Komunicirajte: obavijestite ljude o tome što planirate učiniti. Prikupite povratne informacije. Budite otvoreni i transparentni.

Isporučujte: Nakon što ste nešto najavili, provedite to.

Budite odgovorni: prema svima, a prije svega, sebi.

U ovako složenom svijetu to se može učiniti pretjerano pojednostavljenim. No, činjenica je da zadovoljavanje potreba velikog broja stakeholdera i u konačnici, većine ljudi u društvu, nije jednostavna ni lagana. Od vas traži da stalno preispitujete sebe i svoje potrebe kako bi ispunili dana obećanja.

Ako ste to u stanju učiniti, možete u svojoj zemlji ili kompaniji zapaliti novu iskru uključivog rasta. Zajedno, možemo se nadati da ćemo ponovno pokrenuti svijet.

Nakon riječi g Hans Paula Bürknera, Tomislav Čorak, principal u The Boston Consulting Group-u zadužen za hrvatsko tržište, približava kako su riječi g Bürknera izravno promjenjive i na situaciju našoj zemlji. Rastrgani privatizacijskim skandalima, dužničkom krizom i izostankom stvaranja dodatne vrijednosti politika i gospodarstvo traže put do boljeg sutra. Tamo je moguće doći jedino ako lideri u politici i u gospodarstvu budu tražili dugoročna rješenja, budu odgovorni prema svim svojim dionicima, a zatim odlučni i dosljedni u provođenju svojih odluka. Živi primjeri liderstva u gospodarstvu postoje oko nas i prepoznaje ih se u tome što traže rješenja u naočigled bezizlaznim situacijama. Primjer može biti proizvođač robe široke potrošnje koji se našao u situaciji pred bankrotom, čiji je prvi čovjek u prošle tri godine stabilizirao poslovanje i doveo poduzeće u situaciju da se novi potencijalni strateški partneri bore za njega. Ili da se radi o poduzeću koje ima veliku izloženost prodaje u Rusiji, koje je u prošle dvije godine preživjelo udarac promjene tečaja i preživjelo na tom tržištu bok uz bok s konkurentima globalnog ranga. Ili pak, da se radi o proizvođaču industrijskih proizvoda, koji unatoč krizi koja vlada među njegovim direktnim kupcima, pronalazi načina da raste na međunarodnim tržištima i to na profitabilan način. Sve su to živi primjeri liderstva u Hrvatskoj, koji imaju zajednički nazivnik u tome da traže dugoročna rješenja, odgovorno se odnose prema svojim dionicima (kupcima, dobavljačima i zaposlenima) i, ono što je najvažnije preuzimaju odgovornost za donošenje svojih odluka.

*Hans-Paul Bürkner bivši je glavni partner i direktor The Boston Consulting Group u mandatu od 2004. do 2012. godine. U kompaniji je od 1981. godine, a danas obnaša funkciju predsjednika kompanije i jedan od partnera i direktora.