Jeste li znali da će 30-godišnjak koji odluči u mirovinski fond uplaćivati po 5000 kuna godišnje do 50. godine uplatiti 100.000 kuna, a uz prosječan godišnji prinos od 4 posto na kraju tog razdoblja na računu bi mogao imati oko 170.000 kuna? Odluči li uz iste uvjete štedjeti do 60. godine uplatit će ukupno 150.000 kuna, a uz prosječan godišnji prinos od 4 posto na kraju bi na računu mogao imati oko 320.000 kuna. Ovakav je scenarij još privlačniji uzmu li se u obzir egzistencijalni problemi s kojima se danas suočava veliki broj umirovljenika, a što je posljedica sve opterećenijeg mirovinskog sustava. Hrvatska po svojoj demografskoj strukturi postaje sve starija, a omjer zaposlenih i umirovljenih postaje sve negativniji.
Ilustracije radi, 1990. godine četiri su radnika uplaćivala za mirovinu jednog umirovljenika, dok danas prema podacima Zavoda za mirovinsko osiguranje na jednog umirovljenika dolazi 1,15 zaposlenih koji uplaćuje doprinose za mirovinsko osiguranje, što je neodrživa statistika. Također, prosječna mirovina u Hrvatskoj nakon 30 godina staža iznosi 2240 kuna, što je iznimno mali iznos s obzirom na izdatke koji građani imaju, ali je također i dodatan razlog za razmišljanje o uplatama u tzv. treći stup, odnosno dobrovoljno mirovinsko osiguranje.