U Hrvatskoj je aktualna rasprava oko toga hoće li i kako Vlada provesti svoju namjeru da isplatu potpora za očuvanje radnih mjesta za srpanj veže uz cijepljenje, odnosno COVID-potvrde tako da bez te pomoći poslodavci ostanu za one radnike koji se nisu cijepili ili nisu preboljeli COVID-19.

Puno je još nepoznanica oko toga kako će Vlada realizirati svoj plan, tako primjerice još nema odgovora na pitanje što s radnikom koji u trenutku provjere ima COVID-potvrdu jer ima važeći negativan test, no tako je od samog početka isplate potpora za očuvanje radnih mjesta. Vlada je od ožujka prošle godine, kad je donijela odluku o toj najizdašnijoj pomoći gospodarstvu, mijenjala i uvjete i iznose. S obzirom na to da je mjera donesena žurno odmah po zatvaranju gospodarstva, putem su se utvrđivali i uvjeti pod kojima se potpora ne može dobiti ili je poslodavac mora vratiti. Povrat potpora bio je aktualan svaki put kad se dodavala nova zapreka za njihovo korištenje, a potporu je djelomično ili u cijelosti od početka njezina korištenja moralo vratiti 25.154 poslodavaca.

Do sredine prošlog tjedna za potpore za očuvanje radnih mjesta ukupno su isplaćene 11.034 milijarde kuna, a više od 25 tisuća poslodavca vratilo je gotovo 255,8 milijuna kuna potpora, podaci su koje je Novi list dobio od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. To znači da su dosad poslodavci, nakon što je HZZ utvrdio da nemaju uvjete za dobivanje potpora ili nakon što su sami odlučili da ne žele ispunjavati neke uvjete, vratili 2,3 posto isplaćenih potpora ili svaku 43 kunu koju im je država dala kao pomoć u prevladavanju teškoća što ih je izazvala pandemija.

Što se tiče potpora za skraćivanje radnog vremena, ukupno je isplaćeno 223,4 milijuna kuna tih potpora i tu je povrat 16.410,01 kuna, a vraćeno je nešto više od 771 tisuću kuna, što znači da je to povrat oko 0,3 posto ukupnog iznosa isplaćenih potpora za skraćivanje radnog vremena za što se može dobiti do 3.600 kuna po radniku, a radno vrijeme se može skratiti čak do 90 posto.