Koje su ključne brojke u gospodarenju otpadom obilježile pandemijsku godinu? Koliko je korona poremetila zacrtane planove?
Podatke za 2020.još nemamo, očekujemo ih kroz mjesec dva i bit će zanimljivo vidjeti što nam je pandemija donijela u kontekstu količine rasta otpada. Prošlogodišnja turistička sezona nije bila ni približna ranijima, a kako količina otpada iz turizma inače stalno raste i iznosi oko 10 posto ukupnog otpada ove godine očekujemo promjene i na tom polju. Podaci iz 2019.godine pokazuju 37 posto odvojenog prikupljanja, 37 posto recikliranja, i iako su ciljevi bili postavljeni na 50 posto, u oba slučaja bilježimo rast u odnosu na 2018.godinu. Pritom odlaganje otpada je smanjeno za 7 posto u odnosu na 2018. godinu Bit će zanimljivo vidjeti nove podatke, pretpostavka je da u kućanstvima možda i bude veća količina otpad ,ali procjenjivati je nemoguće dok nemamo preliminarne podatke.

A kako stojimo s infektivnim i medicinskim otpadom? Imamo li kapacitete za zbrinjavanje tog otpada?
U peakovima pandemije te količine su bile povećane i bilo je problema u određenim trenutcima, ali taj sustav otpada zbrinjavamo u skladu s propisima.

GOSPODARENJE OTPADOM

Povećanje komunalnog otpada ne ide u prilog ostvarenju cilja iz Plana gospodarenja otpadom RH

Mijenja li se svijest građana u odvajanju otpada?
Pomaka u ponašanju građana ima, vidimo to i po statistikama i po tome kako je to česta tema danas. U startu smo kada su krenule dodjele EU sredstava jedinicama lokalnih samouprava odmah smo počeli s edukacijama. Nisu to samo informacije o tome kamo s kojim vrstom otpada, već edukacija uključuje to da građani moraju znati zašto to čine i koje su dobrobiti toga što odvajaju otpad. To se vidi i na računima i u uštedama za građane. Jedinice lokalne samouprave najbolje znaju strukturu, dob stanovništva stoga smo edukaciju prepustili njima. Čak 53 milijuna kuna je ugovoreno za 91 projekt edukacija i informiranja gdje smo poticali općine da se povežu zajedno.

Imate li neke svijetle primjere? Kakvo je stanje s velikim gradovima?
Sjeverozapad Hrvatske i Međimurska te Primorsko-goranska županija su dobre, ali svijetlih primjera ima svuda po zemlji. Zadnji podaci su nam iz 2019 i svi veliki gradovi u učinili velik napredak.

Susreli smo se i s dva potresa. Imamo li i tu adekvatne ugovore oko građevinskog otpada?
Situacija s građevinskim otpadom nas nije iznenadila, odmah nakon potresa je Vlada donijela odluku o proglašenju katastrofe i donesen je Program gospodarenje otpadom na području Sisačko-moslavačka županije i osigurali smo provedbu mjera. Bilo je jasno da će otpad od čišćenja i rušenja graševina biti najjača stavka i u dogovoru s jedinicama lokalne samouprave dogovorena su privremena skladišta. Građevinski otpad je riješen tako da se tamo odvaja kako bismo ga mogli ponovno koristiti. Olakotna okolnost je bila da smo ranije na jesen izbacili poziv vezan uz građevinski otpad i 31 tvrtka je sufinancirana za projekte povezane s tim vrstama otpada.

Problem su i divlja odlagališta. Kako stojimo po pitanju tih deponija?
To je velik problem, a komunalnih redara nema dovoljno i nemaju dovoljno vremena. Nažalost EU ne sufinancira sanaciju divljih odlagališta jer se to protivi njihovim ciljevima, tako da su sredstva ograničena na nacionalnu razinu. Mi u suradnji s Fondom radimo na tome, imamo i aplikaciju gdje se može vidjeti takva odlagališta i prijaviti ih. Za čišćenje je raspisan poziv i 28 milijuna kuna je osigurano.

Iduće razdoblje u gospodarenju otpadom je pred nama. Što nas čeka?
Novi zakon je upućen u proceduru, a planovi su nam ambiciozni, baš kao i brojke. Intenzivno programiramo sredstva za iduće razdoblje, gospodarenje otpadom ima ulogu i u Nacionalnom planu oporavka i tu će dio novaca biti za to izdvojen. Iz novog programskog razdoblja je vidljivo da to neće biti samo klasično odvajanje kao do sada, sad se to sukladno Zelenom planu mijenja. Naglasak će biti i na sprečavanju nastanka otpada, kao i recikliranje i proizvodnja.

Imamo li mi kapaciteta za to ostvariti?
U nacionalnom planu smo fokusirani na to, jer mi smo imali manje vremena za ispuniti kao ostale zemlje jer smo kratko u EU. Ograničenja postoje i na EU razini, primjerice za buduće financijsko razdoblje nema ulaganja za nova odlagališta, postoje ograničenja i za termičku obradu, ali mi sad želio ispreplesti sredstva koje se tiču energetike i gospodarenja otpadom. Klasična spalionica bez proizvodnje energije neće biti nešto što će se financirati.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”