Vlasnicima nekretnina oduzetih nakon 1945. država će iz proračuna do 2019. isplaćivati oko 160 milijuna kuna godišnje. Tada će Ministarstvo financija isplatiti zadnju tranšu 'globalne obveznice' od 202 milijuna eura izdane da se pokrije odšteta za 22.000 ljudi. Nadležni Fond za naknadu oduzete imovine za desetak tisuća ljudi isplatio je još 320 milijuna kuna odštete.

I dok je za državu to velik novac za vlasnike stanova koji su na taj način 'isplaćeni' riječ je o mizernoj naknadi i osjećaju da je nepravda ispravljena još većom nepravdom. U Fondu priznaju da su vlasnici počesto nezadovoljni odštetom koja je u nekad ne doseže ni 5% tržišne vrijednosti nekretnine. Zahtjev za odštetu predalo je ukupno 50.000 građana još 1996., ali nije poznato koliko je njih u povrat dobilo stan. Odšteta je u prosjeku iznosila oko 8681 eura po nekretnini, a sami vlasnici kažu su dobili oko 150 eura po četvornom metru za stanove na najskupljim lokacijama.

Posljedica je to uvjeta otkupa, pojašnjava nam jedan od oštećenih vlasnika Ante Šare, koji su odobravani uz cijenu od 100 eura po kvadratu. Tako su neki građani dobili priliku stan od 100 četvornih metara u centru Zagreba kupiti za 10.000 eura. Danas ih prodaju po tržišnoj cijeni koja premašuje 200.000 eura po četvornom metru, a Šare se pita zašto je to država dozvolila. Lani je prodano 60 takvih stanova čime je stvorena razlika u kupoprodajnoj cijeni veća od 11,5 milijuna eura koje su u džep stavili oni koji su povoljno otkupili tuđe stanove. Oštećeni bivši vlasnici dobili su za te stanove tek 15.000 eura i to ne odjednom nego u 40 anuiteta.

Za oduzeta zemljišta na kojima su poslije izgrađene zgrade i tvornice dobiva se još mizernija naknada koja maksimalno iznosi 10 kuna po četvornom metru iako je prosječna cijena građevinskog zemljišta 170 eura po kvadratu. Fond u ovlasti ima i prodaju nacionaliziranih i konfisciranih stanova nositeljima stanarskog prava i zaštićenim najmoprimcima. Do sada je prodao 21.000 stanova za 97O milijuna kuna, što znači da su otkupljeni za prosječnu cijenu od 47 tisuća kuna po stanu.

Svoj stan izgubio je i Ivan Matetić iz Splita iako ga ima u vlasništvu. U njegovoj nekretnini živi zaštićenio najmoprimac. Matetić dobiva stanarinu od 2,7 kuna po četvornom metru, odnosno 270 kuna za stan od 100 četvornih metara. Istovremeno gradovi socijalne stanove iznajmljuju po cijeni od najmanje 12 kuna po kvadratu. Poput 2000 drugih vlasnika u čijim stanovima žive zaštićeni najmoprimci nada se da će zadovoljštinu dobiti od suda za ljudska prava u Strasbourgu od kojeg traže da naloži državi da im nadoknadi razliku do tržišne cijene najma.